Grčka zapravo nema puno izbora, bez obzira na pobjedu Syrize na izborima: složiti se s 'Trojkom' ili napustiti eurozonu. Iako im je dosta štednje, Grci ipak i dalje žele biti dio Europe i teško da napuštanje eura može dobiti jednako toliko glasova kao Tsiprasova stranka, smatra Steen Jakobsen, glavni ekonomist Saxo Bank.

Njegovo razmišljanje prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

I dok je tržište kapitala jutros uzdrmala vijest o njihovoj pobjedi, s prosječeno dva posto pada na tržištu dionica u Europi, novi val mogao bi uslijediti nakon današnjeg sastanka ministara financija iz zemalja članica eurozone, smatra Jakobsen. Investitori i vrijednosti obično se kreću kao plima, ovisno o komentarima iz najvažnijih središta moći, a dvije su temeljne pozicije u ovom trenutku: nova vlast dobila je mandat da ignorira štednja, dok Međunarodni monetarni fond (IMF) i Europska središnja banka (ECB) za sada drže pozicije koje nude razgovore o dospijeću i uvjetima, ali nikako o neplaćanju ili otpisu dugova.

EU će ići s kompromisima i prečicama, s obzirom na strukturu 'političke životinje' koju predstavlja, no vrijeme curi jer jednostavno više nema džepova u koje se može prebacivati problem. Isto tako, Grci moraju pokazati dobru volju u razgovorima s Trojkom već do kraja ovog mjeseca jer im prijeti gubitak gotovo 40 milijardi dolara pomoći – poručuje S. Jakobsen i napominje da Grčka ima oko 145 milijardi eura u zajmovima od Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), oko 20 milijardi eura oda IMF-a, a nakupilo se i gotovo 55 milijardi eura prema ECB-u u sklopu SMP programa.

Komentari Njemačke, ECB-a i EU su najiščekivaniji , a tržište je posebno ne voli nesigurnost i odluke koje donose iracionalni političari, naročito ako već pričamo o mogućim kompromisima. Procjene rizika ulaganja ovisit će o njima i to u situaciji kada je grčka kamata na dug oko 972 eura u sekundi, odnosno dug po stanovniku 38.755 eura, zaključuje Jakobsen.