Govor američkog predsjednika Baracka Obame o stanju nacije u utorak u Kongresu najavit će veliku poreznu reformu koja bi od Wall Streeta i jedan posto najbogatijih Amerikanaca u riznicu trebala donijeti 320 milijardi dolara do 2025. godine.

Prema objavi Bijele kuće u subotu, Obamin prijedlog trebao bi ići u smjeru većeg oporezivanja dividendi te zatvaranja velike rupe u poreznom zakonu koja je omogućavala neoporezivo nasljeđivanje financijske imovine. Osim toga, velikim financijskim institucijama čija imovina prelazi 50 milijardi dolara – a takvih je ukupno oko stotinu – uvela bi se naknada od 0,07 posto. Ako prijedlog prođe, što je teško očekivati s obzirom na republikansku većinu u zakonodavnom tijelu, maksimalni iznos poreza na dividende podići se sa 23,8 na 28 posto.

Na toj je razini porez na dividende posljednji puta bio tijekom 80-ih godina, u vrijeme predsjednika Ronalda Reagana. Kada je Obama stupio na dužnost 2009., porez je iznosio 15 posto, što znači da bi u njegova dva mandata mogao biti udvostručen. Mnogo važnijim potezom ocjenjuje se prijedlog o uvođenju oporezivanja naslijeđene imovine. Naime, prema sadašnjim odredbama, nasljednici plaćaju porez samo ako naslijeđenu imovinu prodaju.

Obaminom poreznom reformom američki proračun bio bi bogatiji za 320 milijardi dolara u sljedećih 10 godina, a novac bi se iskoristio za niz poreznih olakšica srednjoj klasi te povećavanje dječjeg doplatka. Posljednja istraživanja govore da u SAD-u vlada najveći procjep između bogatih te srednje klase u posljednjih 30 godina. Naime, podaci iz 2013. otkrivaju da je prosječan iznos imovine bogatih bio sedam puta veći od imovine srednje klase, te 70 puta veći od prihoda niže srednje klase.