Štednja u bankama, konkrento depozitni novac, oročeni i štedni depoziti, pali su na 246,1 milijardu kuna potkraj studenoga.

Ukupna štednja tako je u samo mjesec dana smanjena za 453 milijuna kuna, svjedoče brojke Hrvatske narodne banke (HNB), koja prati kretanja štednje u bankovnom sustavu. Unatoč blagom mjesečnom padu od 0,2 posto, ukupna štednja na godišnjoj razini porasla je za 3,9 posto, odnosno za 8,6 milijardi kuna od prosinca prošle godine. Pad depozita u studenome posljedica je pada štednje tvrtki koje su iz banaka povukle 635 milijuna kuna. U odnosu na listopad negativan trend bilježi i štednja stanovništva koja se smanjila na 167,3 milijardi kuna, odnosno za 290 milijuna kuna.

Godišnja kretanja, međutim, pokazuju suprotan trend; i tvrtke i građani u studenome su u bankama držali 2,7 posto, odnosno dva posto više novca nego u istom mjesecu prije godinu dana. Analitičari Raiffeisen banke takva naizgled suprotna kretanja na mjesečnoj i godišnjoj razini, osim rasta tečaja, pripisuju prelijevanju štednje u blagdansku potrošnju ili plaćanje obveza. Rast štednje na godišnjoj razini pokazuje da građani pesimistično pospremaju novac u banke umjesto da ga troše ili, kad su posrijedi tvrtke, usmjeravaju u investicije. Od ukupne svote oročenih i štednih depozita u bankama građani su uštedjeli 82,2 posto, a 13 posto odnosi se na tvrtke. Najveće povećanje u studenom se odnosi na depozite pomoćnih financijskih institucija (57,6% mjesečno), osiguravatelja i mirovinskih fondova(8%).