Vlada je na sjednici u srijedu smanjila osnovicu za izračun plaće državnih dužnosnika na 3890 kuna bruto, te je odredila da će minimalna plaća zaposlenih u Hrvatskoj u idućoj godini iznositi 3029,55 kuna bruto, odgođena je primjena odredbe o braniteljskim mirovinama a predloženo je i da se predstečajne nagodbe integriraju u stečajni zakon.

Plaće državnih dužnosnika smanjene su tako za oko 10 posto, a tom je odlukom ispunjeno obećanje da neće doći do povećanja dužnosničkih plaća temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak, koje stupaju na snagu od 1. siječnja.

"Primjena izmjena Zakona o porezu na dohodak imala bi za posljedicu porast plaća državnih dužnosnika u prosjeku za 1000 kuna, ako ne i više", rekao je ministar uprave Arsen Bauk. S obzirom na javno izražen politički stav da porezni sustav ne bi trebao imati takav utjecaj na plaće dužnosnika, kaže Bauk, osnovica za utvrđivanje bruto plaće državnih dužnosnika smanjuje se na 3890 kuna, pa će im plaće ostati otprilike na istoj razini.

Vlada je uredbom odredila i da će minimalna plaća u Hrvatskoj u idućoj godini iznositi bruto 3029,55 kuna, što je uvećanje u odnosu na 2014. za 11,94 kune. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izvjestio je kako je održan niz konzultacija i sastanaka sa socijalnim partnerima na kojima, nažalost, nije postignut konsenzus o iznosu minimalne plaće, no Vlada je ipak uvažila "određene argumente" socijalnih partnera. Temeljem izmjena poreznih zakona, cijela minimalna plaća je neoporeziva.

Odgođena primjena odredbe o braniteljskim mirovinama

Primjena odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju kojom se braniteljske mirovine dijele na braniteljski i radni staž odgađa se za šest mjeseci, odnosno primjenivat će se od 30. lipnja iduće godine, odlučeno je na sjednici.

Ova je odgoda bila jedan od zahtjeva branitelja koji prosvjeduju ispred resornog ministarstva, a ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na sjednici, kao i u izjavi novinarima po njenom završetku, naglasio da su ispunili taj zahtjev nakon razgovora s braniteljima na saborskom odboru za ratne veterane.

Primjenom odredbe o izračunu braniteljske mirovine ne bi došlo do nikakvih izmjena u njihovim iznosima, dodao je. Dodao je i da će biti formirano povjerenstvo koje će kontrolirati proces tijekom šest mjeseci odgode primjene uredbe o razdvajanju braniteljskih mirovina na dva dijela. "Nadam se da ćemo u tih šest mjeseci postići konsenzus s braniteljima", rekao je.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Objasnio je kako se uredbom o razdvajanju braniteljske mirovine samo želi pokazati da branitelji imaju i radnog staža, da su radili prije no što su odlazili u Domovinski rat. A taj se dio treba financirati iz doprinosa, a ne iz proračuna.

Predstečajne nagodbe unutar stečajnog zakona

Vlada je u srijedu prihvatila prijedlog stečajnog zakona, kojim se u taj zakon integrira predstečajnu nagodbu. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić objasnio je da Vlada predlaže da predstečajne nagodbe postanu dio stečajnog zakona, što bi ih trebalo ubrzati.

"Hrvatska je od 28 članica EU-a na 24. mjestu po brzini stečaja. Dok je prosjek njegova trajanja u EU-u godinu i pol dana, u Hrvatskoj je to tri godine", rekao je Miljenić.

Koncepcijski se predstečajne nagodbe zadržavaju, ali uz određene izmjene. Tako se uz uvođenje predstečajnih nagodbi u stečajni zakon uvodi i isključivu nadležnost Trgovačkog suda, a Financijska agencija (Fina) ostaje agent suda.

Razlozi za otvaranje predstečajnih nagodbi su prijeteća nesposobnost za plaćanje i nesposobnost za plaćanje koja nije trajna. Vlada sada prijedlogom stečajnog zakona razrađuje te uvjete, pa primjerice kao razlog za pokretanje predstečajnih nagodbi uvodi kašnjenje u isplati plaća duže od 30 dana te iznos evidentiranih neizvršenih osnova 20 posto veći u odnosu na prethodnu godinu.

Vlada predlaže maksimalni rok od 120 dana za provedbu predstečajne nagodbe, koju za dodatnih 90 dana može produžiti samo sud, a uvodi se i obveza odlučivanja o državnim potporama. Ubuduće bi se tako moralo utvrditi je li odustajanje države od potraživanja u predstečajnim nagodbama državna potpora. Vlada predlaže i obvezu rezervacije sredstava za plaće radnicima, uz prijetnju prekida predstečajne nagodbe.

Što se tiče samog stečaja, predlaže se davanje ovlasti sudu da ga otvori po službenoj dužnosti, ako ne uspije predstečajni postupak ili ako blokada traje duže od 120 dana. "Do sada, prijetnja kaznenom odgovornošću upravama koje ne pokrenu stečaj u praksi nije bila dovoljno jaka, pa su tvrtke nastavljale raditi i proizvoditi nered na tržištu", kaže ministar Miljenić.

Vlada predlaže i izdvajanje dijela sredstava koji pristižu u tvrtku u blokadi za troškove eventualnog stečajnog postupka. Stečajni upravitelji bi se prema vladinu prijedlogu birali automatski, s liste stečajnih upravitelja.

Vlada je danas donijela i uredbu o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojom se uvodi promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava (DPS). Uredbom se definira formula pomoću koje se računa varijabilni DPS, koji se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, a drugi element je faktor stabilizacije kamatne stope određen u odnosu na prinose po dospijeću na državne obveznice s preostalim rokom dospijeća od pet godina.

HAC-u odobrena nova zaduženja

Vlada izmijenila raniju odluku o davanju suglasnosti Hrvatskim autocestama (HAC) za kreditno zaduženje kod Zagrebačke banke, kojom omogućuje prolongaciju tog kredita te je donijela odluku o novom kreditu za zatvaranje obveza HAC-a iz ove godine. Vlada je ujedno za oba kredita dala državna jamstva.

HAC-u je tako Vlada dala suglasnost na reprogram kredita kod Zagrebačke banke uzetog u prosincu 2008. godine za financiranje gradnje, u iznosu od 70 milijuna eura. To je zaduženje već prolongirano 2010. i 2011. godine. Vlada je HAC-u dala suglasnost i za kreditno zaduženje kod zajednice banaka od 150 milijuna eura za pokrivanje zadnje tranše dospjelih obveza u ovoj godini.

Premijer Zoran Milanović kazao je da se radi o "plaćanju kamata za autoceste sljedećih 25 godina". "To svaki put treba naglasiti tako da ljudi znaju da iz svake kune cestarine i kupljene litre goriva plaćaju glavnice i kamate kredita", izjavio je Milanović.

Ukupne obveze HAC-a u ovoj godini, po riječima zamjenika ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenka Antešića, iznose 800 milijuna eura, dok ukupni dug HAC-a prema bankama po 39 kreditnih partija trenutno iznosi 4,74 milijarde eura.