U studenom su potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle za 0,2 posto na godišnjoj razini, što je drugi uzastopni mjeseci njihova rasta, ali sporije nego u listopadu kada su porasle za 0,4 posto.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u studenom su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, na mjesečnoj razini, u odnosu na listopad pale za 0,3 posto, dok su u odnosu na studeni prošle godine porasle za 0,2 posto.

Studeni je tako drugi mjesec za redom u kojem se bilježi rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, a nakon rekordnih osam mjeseci neprestanog pada.

"Nakon što su od veljače do rujna ove godine potrošačke cijene bile pod utjecajem deflacijskih pritisaka, listopad i studeni su zabilježili njihov blagi godišnji rast podržavajući naša očekivanja o iščezavanju negativnih stopa do kraja godine", ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke DZS-a.

Na pad potrošačkih cijena na mjesečnoj razini najviše su utjecale cijene prometa koje su, zbog nižih cijena goriva, u studenom u odnosu na listopad smanjene za 2,3 posto.

Na mjesečnoj su razini cijene rekreacije i kulture, zbog nižih cijena paket aranžmana, smanjene za 0,6 posto, a cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 0,4 posto.

Porasle su pak cijene prehrane i bezalkoholnih pića za 0,1 posto, alkoholnih pića i duhana za 0,2 posto, ostalih dobara i usluga za 0,3 posto.

U studenom su u odnosu na listopad cijene odjeće i obuće u prosjeku porasle za 0,6 posto, a najveći rast, za 0,7 posto, bilježe cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Po podacima DZS-a, na godišnjoj su razini, u studenom ove u odnosu na studeni prošle godine, najviše, za 3,4 posto, porasle cijene rekreacije i kulture, a s rastom za 2,8 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana.

Cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva porasle su za 2,2 posto, dok su cijene zdravstva ojačale za 1,5 posto, komunikacija za 1,4 posto, a cijene obrazovanja za 0,1 posto.

S druge strane, u studenom su na godišnjoj razini najviše pale cijene obuće i odjeće, za 3,7 posto, a cijene ostalih dobara i usluga su smanjene za 1,2 posto.

Cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačke košarice imaju najveći udio od gotovo 30 posto, u studenom ove u odnosu na studeni prošle godine pale su za 0,9 posto, a u istom su postotku, za 0,9 posto, smanjene i cijene prometa.

Cijene pokućstva i opreme za kuću skliznule su u studenom za 0,4 posto u odnosu na prošlogodišnji studeni.

Po podacima DZS-a, u godišnjem se prosjeku potrošačke cijene niže za 0,1 posto, što je treći mjesec za redom u kojem bilježe istu stopu pada.

"Do kraja godine ostajemo pri očekivanjima o iščezavanju negativnih stopa rasta dok će zamjetniji rast cijena i dalje ograničavati slaba domaća potražnja te uvoz dijela deflatornih pritisaka iz zemalja u okruženju. Međutim, na razini cijele 2014. godine, s obzirom na osmomjesečni niz deflacijskih pritisaka, očekujemo stagnaciju cijena na gotovo istim razinama kao i u 2013. godini", zaključuju analitičari RBA u svom komentaru.