Hrvatska Vlada kani iduće godine izdati nove obveznice na međunarodnom tržištu kako bi otplatila dospjele dugove i pokrila proračunski deficit, no dok su dosad zbog visoke likvidnosti na tržištu prinosi na obveznice padali, iduće bi godine zbog makroekonomske situacije u zemlji mogli porasti, piše Financial Times.

Hrvatska je zadnji put izašla na međunarodno tržište obveznica u svibnju ove godine. Tada je prikupila 1,25 milijardi eura izdanjem obveznice s rokom dospijeća 2022. godine i prinosom nešto višim od četiri posto. Ministar financija Boris Lalovac kazao je da Vlada kani izdati euroobveznice u vrijednosti od najmanje milijardu eura početkom iduće godine, ovisno o tržišnim uvjetima. Sredstva će se djelomično koristiti za pokrivanje 750 milijuna eura duga koji dolazi na naplatu, a djelomično za pokrivanje fiskalnog manjka u 2015. godini, navodi FT.

Bruto izdanje hrvatskih obveznica trenutačno iznosi 28,5 milijardi kuna ili oko 3,7 milijardi eura, od čega će 1,8 milijardi eura na naplatu dospjeti iduće godine, oko 1,05 milijardi eura u kunama i 750 milijuna eura obveznica denominiranih u eurima. S obzirom na proračunski manjak, analitičar Erste banke Alen Kovač očekuje da će siječanjsko izdanje obveznica iznositi najmanje 1,25 milijardi eura, kao jedno od možda četiri izdanja obveznica sljedeće godine – dvije u lokalnoj valuti te dvije euroobveznice. Analitičari Hypo banke prognoziraju, pak, prinos od 4,25 do 4,50 posto za najavljeno siječanjsko izdanje euroobveznice.

"Pogoršanja makro temelja pritišće prinose. Hrvatska ima lošiju izvedbu u odnosu na usporedive zemlje u regiji, stoga vidimo prilično ograničen prostor za daljnju značajnu kompresiju kunskih prinosa i očekujemo postupni uzlazni pomak prema kraju 2015. godine", kaže Alen Kovač iz Erste banke.S obzirom na tržišne uvjete, daljnje izdavanje obveznica na međunarodnom tržištu još uvijek može imati smisla za Hrvatsku, piše FT. Razine deficita i duga očito nisu odvratile investitore od njezinih obveznica. Veći je problem u srednjoročnom razdoblju kada bi vlada morala biti spremna provesti reforme koje bi mogle donijeti realne prihode i rast zaposlenosti te preokreniti višegodišnji trend pada gospodarstva, zaključuje FT.