Predsjednička kandidatkinja HDZ-a, diplomatkinja i prva žena koja je imenovana pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a Kolinda Grabar Kitarović u kampanju za prvu hrvatsku predsjednicu je krenula pod sloganom "Za bolju Hrvatsku".

Želeći da se u danas duboko podijeljenom hrvatskom društvu ponovno obnovi zajedništvo, vrati optimizam i nova radna energija, Grabar Kitarović je u svom izbornom programu velik naglasak stavila na rješavanje teške gospodarske situacije.

Ističući kako je glavni razlog njezine kandidature teško gospodarsko, socijalno i sveukupno stanje u Hrvatskoj, Grabar Kitarović u svojim nastupima upozorava da je zemlja u dubokoj krizi jer ima neučinkovitu i nesposobnu Vladu te da aktualni predsjednik Ivo Josipović u svom mandatu nije učinio ništa da se u Hrvatskoj danas živi bolje.

Za razliku od Ive Josipovića smatra da Hrvatskoj ne trebaju novi temelji, ni novi Ustav, ni takozvana Druga Republika, jer su, kaže, temelji Hrvatske čvrsti i neuništivi, ukorijenjeni u Domovinskom ratu.

Briga o gospodarskom napretku treba biti temeljna okosnica svih državnih dužnosnika – od predsjednika Republike i Vlade do poslodavaca i sindikata. No, zamašnjak razvoju i otvaranju novih radnih mjesta trebaju dati poduzetnici, malo i srednje poduzetništvo, ribari, radnici, seljaci i obiteljska gospodarstva. Kao predsjednica inzistirat će na proglašenju isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu, poručila je Grabar Kitarović koja će se, uz ostalo, zalagati i za izgradnju LNG terminala, Pelješkog mosta te za bolje korištenje europskih fondova. Najavila je i da će, kao vrhovna zapovjednica Oružanih snaga, vratiti dostojanstvo hrvatskom vojnicima i hrvatskim oružanim snagama. Rehabilitirat će i vratiti dostojanstvo generalima umirovljenim 2000, kaže.

Kolinda Grabar Kitarović rodila se u Rijeci 29. travnja 1968., a s obitelji živjela je u mjestu Lubarska na Grobniku. Nakon završenog trećeg razreda riječke Gimnazije otišla je na učeničku razmjenu u Sjedinjene Američke Države gdje je i maturirala. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1993. diplomirala je engleski i španjolski jezik, a nakon poslijediplomskog studija međunarodnih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti je 2000. stekla titulu magistrice znanosti.

Karijeru je započela u Ministarstvu znanosti i tehnologije, a 1993. nastavila u Ministarstvu vanjskih poslova. Na parlamentarnim izborima 2003. izabrana je za saborsku zastupnicu HDZ-a i iste godine je u HDZ-ovoj vladi imenovana ministricom europskih integracija. Spajanjem Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva europskih integracija postala je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, a na toj je dužnosti ostala do siječnja 2008.

Od 2008. do 2011. bila je hrvatska veleposlanica u SAD-u. Nakon odlaska s te dužnosti iste je godine postala pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju, kao prva žena u povijesti tog vojnog saveza koja je imenovana na tako visoku dužnost.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Na žestoke kritike medija kako je po povratku u Hrvatsku izjavila da je ostavila respektabilnu međunarodnu karijeru da bi postala prvom hrvatskom predsjednicom, a da je i dalje zaposlena u NATO-u te za predsjedničku kampanju koristi neplaćeni dopust, odgovorila je kako je to učinila da bi joj djeca do završetka kampanje mogla nastaviti školovanje u Belgiji. Smatra i da mogućnost zamrzavanja statusa u NATO-u nije imala potrebu objašnjavati jer je to administrativno pitanje. Priznala je da je pogriješila što svoj status u NATO-u nije iskomunicirala do kraja kako je trebalo te je izrazila žaljenje što se to dogodilo. "Priznajem tu pogrešku i žao mi je zbog toga. Želim biti predsjednica koja će u svakom trenutku priznati kada je pogriješila i ako treba, ispričati se", rekla je tada Grabar Kitarović

Grabar Kitarović udana je za Jakova Kitarovića, profesora na riječkom Pomorskom fakultetu. Imaju dvoje djece, kćer Katarinu i sina Luku.

Pobijedi li na predsjedničkim izborima, Hrvatska će dobiti prvu predsjednicu u svojoj povijesti.