Biomasa je strateški resurs Hrvatske, no zakonodavac je, na žalost, nije prepoznao i potpuno je podcijenjena u energetskoj strategiji, rečeno je u srijedu na petoj međunarodnoj energetskoj konferenciji o temi “Može li biomasa zamijeniti fosilna goriva”, održanoj u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera.

“Danska je zacrtala kako će do 2035. ukupnu proizvodnju energije imati iz obnovljivih izvora, Kalifornija 80, Švedska 50 posto, a hrvatski stratezi nepopustljivi su u odluci, pa ćemo energetsku budućnost osigurati kroz dvije termoelektrane na ugljen i možda nuklearku”, rekao je Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera. Postojeće, dotrajale termoelektrane Plomin 1 i Sisak 1 treba zamijeniti novim kogeneracijskim termoelektranama na biomasu, smatra Piršić i tvrdi kako je struka već izradila projekte, ne samo za njih, nego i za područje Vukovarsko-srijemske županije. Ta bi se županija mogla grijati otpadom iz DI  Spačva uz podizanje plantaža topole na 3500 hektara.

Prva tvornica peleta u Hrvatskoj otvorena je 2007., no tek je 2012. uspjela zaključiti prvi ugovor s Hrvatskim šumama na rok od 10 godina za opskrbu sirovinom. U međuvremenu su kupovali otpad od drvne industrije, no većine tih tvrtki danas više nema, pa nema ni sirovine, iznio je Raoul Cvečić Bole iz Udruge proizvođača peleta jedan od problema s kojima se suočavaju poduzetnici. Upozorio je i na previsok PDV, koji je kočnica razvoju, u Hrvatskoj i za pelete iznosi 25 posto, dok se u većini europskih zemalja kreće između šest i 10 posto. Hrvatska je lani proizvela 190 tisuća tona peleta, od kojih je u izvozu završilo čak 170 tisuća tona, dok je za 2014. proizvodnja procijenjena na 230 tisuća tona, a samo u prvih šest mjeseci u izvozu je prodano 80 tisuća tona, kazao je Cvečić Bole.

Zamjenik ravnatelja Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Velimir Šegon prozvao je zakonodavca što ignorira proizvodnju toplinske energije iz biomase, za koju nema ni poticaja. “Austrija je godinama subvencionirala 40 posto troškova i razvila je ne samo proizvodnju peleta nego i ostalu prateću industriju. Hrvatska bi trebala slijediti upravo takav model, izgradnju tisuće malih toplana na pelete”, smatra Šegon. Upozorio je i na kompliciranu proceduru koja uvjetuje i građevinsku dozvolu, dok je u Finskoj moguće koristiti kotlovnice na kotačima, u kontejnerima. Zbog procedure je prošlo šest godina do nedavna potpisivanja ugovora o gradnji toplane na pelete u Pokupskom. Iako je bilo planirano da se iz IPARD-a financira čak 12 toplana, gradit će se samo Pokupsko.

U regiji 106 proizvođača peleta

U izvozu završi 76 posto proizvodnje, najveći kupac Italija

Izvozimo jeftino “zeleni” energent visoke kalorijske moći, a cijela regija skupo plaća uvoz “prljave”energije koju koristi za grijanje, ustvrdio je Branko Glavonjić, profesor na Šumarskom fakultetu u Beogradu, koji je analizirao proizvodnju i potrošnju peleta u državama regije.  U regiji je aktivno 106 proizvođača peleta. Tijekom 2013. proizveli su ukupno 648 tisuća tona, od kojih je 490 tisuća tona ili 76,5 posto otišlo u izvoz. Kupac je bila Italija, gdje je prodano čak 92 posto svih peleta. U potrošnji peleta u EU proizvođači iz regije drže udjel od samo 3,1 posto.