Iako Hrvatska ima najveću stopu turističkoga rasta, prihod od turizma u iznosu od 87 eura po noćenju i dalje je manji za trećinu od prosjeka sjevernog Mediterana, ponajprije zbog zastarjela poslovnog modela, monopolske vlasničke strukture unutar destinacija te nepovoljne investicijske klime. Također, iako su kvalitetni hotelski proizvodi po prihodima bolje pozicionirani na Mediteranu u odnosu na cjelokupni turizam RH, i oni zaostaju za konkurentima, pokazala je analiza konzultantske kuće Horwath, koju je na kongresu hotelijera predstavila Sanja Čižmar.

Najveći prosječan prihod po noćenju od 238 eura ima Francuska, slijedi Italija s 186 eura, pa Španjolska s 119 eura po noćenju. Grčka od noćenja u prosjeku ubire 109 eura, a Portugal 95 eura.  

“Nekonkurentna investicijska klima još uvijek je najveća barijera za strukturne promjene modela, uz vrlo naglašen ‘insajderski’ sindrom i strah da prodajemo ‘hrvatsko srebro’. To pokazuje i spor proces stavljanja u funkciju državne imovine, vojne imovine. Dugo se priča o privatizacijama turističkih tvrtki u državnom vlasništvu, a nikako da dođemo do provedbe. To treba prevladati kako ne bismo dodatno usporili rast i zaustavili investicije”, istaknula je Sanja Čižmar, starija partnerica u Horwathu, istaknuvši da nas konkurenti u tom procesu nadilaze.

Iako u obzir treba uzeti okolnosti situacije s državnim proračunom i deficit, Čižmar ističe kako postoji niz mjera koje su mnoge zemlje iskoristile da razviju turizam, od seta poreznih do ostalih olakšica za ulagače. Navela je primjer Maroka, čija je Vlada prije petnaestak godina definirala šest velikih greenfield zona za gradnju resorta, te blizak primjer Crne Gore, koja je ulaganja, primjerice u Porto Montenegro, osnažila poreznim olakšicama na gorivo za megajahte, te PDV za usluge smještaja, hrane i pića spustila za 7 posto. Istodobno, Hrvatska je digla PDV na smještaj na 13 posto, a barijere za ulagače i dalje su visoke.

“U tim okolnostima plan iz strategije hrvatskog turizma o gradnji 20 tisuća novih smještajnih kapaciteta i ulaganja od 2,2 milijarde eura kroz greenfield investicije zvuči jako izazovno”, kaže Čižmar.