Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore u novije je vrijeme veoma aktivan, a najnoviji osvrt vezan je uz nedavno objavljeni izvještaj Economist Intelligence Unita za Hrvatsku. Šef  HGK-ova sektora analiza Zvonimir Savić izvještaj EIU-a u cjelini smatra "dobrim i konciznim", posebno u dijelu koji se odnosi na fiskalnu politiku i stanje vanjskog duga, ali s dijelom procjena EIU-a u Komori se – ne slažu. Različita gledišta posebno se odnose na predviđanja o kretanju BDP-a. Evo u čemu se sve i zašto ne slažu analitičari HGK s onima Economist Intelligence Unita.

"U EIU-u očekuju pad BDP-a u ovoj godini za 0,9%, što je izraženiji pad od većine ostalih očekivanja te rast u idućoj godini od 0,6%, što je također više od svih ostalih očekivanja, pa ocjenjujemo da predviđanja EIU-a nisu realna. Nadalje, u svojim očekivanjima o kretanju BDP-a ističu da će investicije u fiksni kapital, potaknute financiranjem iz EU fondova, u ovoj godini (nakon pet godina pada) pozitivno utjecati na rast BDP-a, a do toga sigurno neće doći. Investicije i osobnu potrošnju vide kao glavne izvore rasta u razdoblju od 2015. do 2019. Mi smatramo da će investicije rasti pod utjecajem korištenja EU fondova, ali ne vjerujemo da će osobna potrošnja biti značajniji izvor rasta BDP-a, niti da će imati pozitivniji učinak od kretanja izvoza roba i usluga. Stoga se ne slažemo ni s predviđanjima da će oporavak osobne potrošnje nakon 2014. potaknuti veći rast uvoza, barem kad su naredne dvije godine u pitanju. Osim toga, u izvještaju se navodi i podatak da je BDP u prvom ovogodišnjem kvartalu smanjen za 0,4%, što nije točno (smanjen je za 0,6%)", ističe se u osvrtu.  

Očekivanja EIU-a i HGK-ova Sektora analiza donekle se razlikuju i u pogledu kretanja cijena te platne bilance. "EIU predviđa u ovoj godini za Hrvatsku deflaciju od 0,2%, dok su očekivanja analitičara Komore nešto niža. Slažu se, kažu, da će suficit tekućeg računa platne bilance biti oko 1 posto BDP-a, i to zbog poboljšanja salda robnog podračuna i rasta suficita na podračunu usluga, ali za razliku od EIU-a, očekuju da će na podračunu dohotka doći do rasta deficita (u prvom je polugodištu deficit porastao za 37%). Kod predviđanja za 2015., pak, u EIU-u očekuju zanemarivo mali suficit platne bilance u odnosu na BDP (0,0%), a prema ocjenama HGK on bi mogao dosegnuti oko 0,5% BDP-a. 

Posljednja konstruktivna kritika odnosi se na dio u kojem iznose da je monetarna politika HNB-a predana očuvanju tečaja i da se stoga „predala“ u ostvarivanju drugih ciljeva. "S tom se konstatacijom ne možemo potpuno složiti s obzirom na ekspanzivnu monetarnu politiku HNB-a, tj. mjere koje je HNB posljednjih godina proveo radi povećanja kreditne aktivnosti banaka, a i prosječni je tečaj u deset mjeseci ove godine bio 5,5 posto veći nego u istom razdoblju 2008. godine, uz sve manji broj intervencija na deviznom tržištu. Uostalom, analitičari EIU-a i sami očekuju daljnje slabljenje kune sve do 2019. godine", zaključuje se u osvrtu HGK na izvještaj EIU-a koji na 34 stranice obuhvaća predviđanja političkog i ekonomskog okružja u razdoblju od 2015. do 2019. godine te analizira aktualne međunarodne pozicije Hrvatske, monetarne i fiskalne politike, kao i gospodarske situacije razrađene po pojedinim područjima.