Prijedlogom proračuna za 2015. godinu s jedne se strane želi zadovoljiti Europska komisija u vezi s primjenom procedure prekomjernog proračunskog manjka i uklanjanjem utvrđenih makroekonomskih neravnoteža, dok se s druge strane nastoje izbjeći veći proračunski rezovi koji bi u kratkom roku djelovali na gospodarski rast.

Nažalost, sam prijedlog proračuna gotovo je nemoguće pratiti i analizirati s obzirom na to da su sada u proračun prvi put uključeni dodatni korisnici, da je iz obuhvata proračuna isključen HZZO kao vrlo značajan dionik prihodne i rashodne strane te da su usporedbe predstavljene u odnosu na podatke iz rebalansa proračuna iz ožujka ove godine, što je daleko od realnih ostvarenja koja se očekuju na kraju godine. Proračun za 2015. predložen je u visini od 119 milijardi kuna, pri čemu je, zbog evidentiranja novih korisnika i isključivanja HZZO-a, teško odrediti koliko je to manje u odnosu na ovu godinu. Ipak, sama veličina proračuna je i bez HZZO-a (čiji je proračun planiran u visini od 22 milijarde kuna) još uvijek na razini veličine proračuna iz 2008. godine, a u međuvremenu je zabilježen značajan pad BDP-a. 

Teret prebačen lokalkcima
Na prihodnoj strani državnog proračuna za 2015. godinu rastu porezni prihodi (za 1,5 milijardi kuna u odnosu na ovogodišnji listopadski rebalans), što potvrđuje ranija očekivanja da će od provedbe mini porezne reforme korist imati središnja država i dijelom stanovništvo i mali poduzetnici, dok će teret podnijeti lokalna država. Iako su istodobno predložene određene kompenzacijske mjere prema lokalnoj razini kojima bi se nadoknadila polovina gubitaka, to nije optimalno rješenje i obično se pokazuje inferiornim u odnosu na osiguravanje vlastitih prihoda lokalnih jedinica. Ukupni efekti poreznih promjena za sada su neizvjesni i vjerojatno precijenjeni u odnosu na veličinu promjene potrošnje stanovništva, a time i poticaj koji će to imati na gospodarski rast. Potrebno je vidjeti i kako će jedinice lokalne uprave i samouprave reagirati na izmijenjene okolnosti, odnosno u kojoj će mjeri pozitivni elementi povećane kupovne moći stanovništva biti umanjeni eventualnim korekcijama prireza, komunalnih naknada i cijena određenih usluga na lokalnoj razini. 

Povukli jedva petinu
Na rashodnoj strani državnog proračuna za 2015. godinu, u odnosu na ocijenjena kretanja u ovoj godini, rastu praktički sve stavke izuzev naknada građanima i kućanstvima koje su smanjene zbog izdvajanja HZZO-a. U tom kontekstu ohrabruju tek dvije činjenice: prvo što je Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2014. do 2017. zauzet čvršći stav prema ostvarivanju planiranih ušteda na troškovima zaposlenih, što uključuje smanjivanje osnovica plaća ako se uštede ne ostvare, i drugo, što se u svim segmentima, od troškova plaća do nabave nefinancijske imovine, planira i inzistira na većem i sustavnijem korištenju sredstava iz fondova EU-a.

To s druge strane cijelu proračunsku konstrukciju za narednu godinu čini ovisnom o uspjehu povlačenja sredstava iz EU fondova, u čemu dosad baš i nismo pokazali potrebnu razinu efikasnosti. Naime, prema podacima Europske komisije iz travnja ove godine, postotak iskorištenosti fondova EU u proračunskom razdoblju 2007-2013. g. u Hrvatskoj je 21,7%, što nas stavlja na dno ljestvice, odmah iza Rumunjske s 45,2%.U narednoj godini planira se smanjenje deficita državnog proračuna za 3,1 milijardu kuna na razinu od 12,5 milijardi kuna (3,8% BDP-a). Ocjenjujemo da postoje znatni rizici ostvarivanja deficita u planiranim okvirima i na prihodnoj strani, zbog do kraja nesagledanog efekta poreznih izmjena i još uvijek upitnog gospodarskog oporavka, i na rashodnoj strani proračuna gdje nisu u potpunosti definirani načini ostvarivanja planiranih ušteda. U tom kontekstu za sada nije pružena dovoljno jasna analiza utjecaja izlaska HZZO-a iz sustava državne riznice na državni proračun kao i na sustav zdravstva. Ipak, ohrabruju naznake pomaka u fiskalnoj politici čiji se interes sada u većoj mjeri pomiče prema rashodnoj strani proračuna u čijoj se promjeni veličine i strukture krije ključ izlaska iz dugotrajne gospodarske krize.

Ni u predloženom planu državnog proračuna za 2015. godinu ne vidi se spremnost za poduzimanje krupnijih strukturnih pomaka, pa se nastavlja s politikom postupnih i parcijalnih rješenja koja po svojoj veličini i snazi ne mogu znatnije utjecati na cjelinu gospodarske situacije. Nedostaje dugoročnija vizija i strategija temeljena na sinergiji djelovanja fiskalne i monetarne politike uz učinkovitu provedbu nužnih strukturnih reformi. S obzirom na to da se proračun za 2015. godinu u velikom dijelu oslanja na reformske pomake koji se tek očekuju kao i na korištenje sredstava EU fondova, za što još nismo izgradili djelotvornu infrastrukturu, i ovaj proračun prati rizik neostvarivanja planiranih proporcija. Ipak, u odnosu na ranije slučajeve, sada su makroekonomske projekcije na kojima se plan temelji nešto realističnije postavljene s ocjenom rasta BDP-a od 0,5% u narednoj godini, premda je i to optimističnije od procjena EK (0,2%).