Srpski premijer Aleksandar Vučić nedavno je, kako piše beogradska Politika, zažalio što se on nije prvi sjetio da autoceste ponudi u koncesiju kao što to pokušava uraditi Hrvatska.

I Srbija zbog golemog javnog duga, koji je veći od 22 milijarde eura, nema više prostora za zaduživanje, tako da joj se koncesije nameću kao jedno od rješenja.Pitanje je što Srbija može ponuditi privatnom partneru. Od 667 kilometara izgrađenih autocesti godišnje se ubire cestarina od oko 15 milijardi dinara (12,4 milijuna eura), što je nedovoljno za održavanje, a proračun javnog poduzeća Putevi Srbije svake se godine smanjuje. Kako navodi Politika, 2010. godine iznosio je 22, prošle godine 9,5, a ove godine oko sedam milijardi dinara, dok se procjenjuje da je za održavanje svih cesti, uključujući i autoceste, potrebno oko 42 milijarde dinara.

S druge strane, nema procjena o ukupnoj vrijednosti srpskih autocesti, ali se na internet stranici Puteva Srbije navodi da cestovna mreža Srbije, koju čini oko 16.700 kilometara državnih cesti, vrijedi 4,2 milijarde eura.Budući da je Srbija sporo gradila autoceste, prosječno oko deset kilometara godišnje, jedina realna mogućnost za brži završetak su koncesije. Srpsko Ministarstvo građevinarstva, prometa i infrastrukture raspisalo je natječaj za dionica od Surčina do Obrenovca i od Čačka do Požege na Koridoru 11, a ugovori o koncesiji za izgradnju i upravljanje tim dionicama autoceste na Koridoru 11 mogli bi biti potpisani početkom 2015. godine, izjavila je ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović. Ona je za agenciju Beta izjavila da država o toj koncesiji sada pregovara s kineskim kompanijama CRBC i Shandong High-speed Group.

Zorana Mihajlović je rekla da se okvirno razgovara o nekoliko modela koncesije između kojih su i mogućnost naplate cestarine, davanja mogućnosti zakupa zemljišta pokraj autoceste ili vezivanja koncesionara za druge projekte. Također je kao potencijalni projekt za koncesiju navela cestu od Beograda do Zrenjanina. S druge strane, Srbija je, prema izjavi ministrice Mihajlović Blicu, blizu odluke da naplatu cestarine za šest do osam mjeseci zamijene vinjete, a razmatra se mogućnost da osim na autocestama vrijede i na tzv. cestama prvog reda. Cijena godišnje vinjete za automobile u Srbiji iznosila bi 65 eura, što znači da bi država, koja sada od cestarina godišnje ubire 150 milijuna eura s vinjetama imala prihod od 300 milijuna eura. 

Manje gužve, brži promet

Ostaju naplatne kućice

Milan Božović, glavni koordinator srpskog Komiteta za sigurnost prometa, kaže da je vinjeta pogodnija za one koji često koriste autoceste. "Usto, smanjile bi se gužve na naplatnim kućicama i tako utjecalo na povećanje razine sigurnosti prometa. Božović pretpostavlja da uvođenje vinjeta ne bi nužno značilo ukidanje naplatnih kućica jer bi one mogle nadzirati imaju li vozila važeće vinjete. "Na primjer, rampa bi se odmah podignula vozilu koje ima vinjetu, a onemogućila bi prolaz onima koja nemaju", kaže Božović.