Nakon što je u kolovozu i rujnu zabilježen brži rast uvoza od izvoza, takvo kretanje nije nastavljeno i u listopadu. Naime, tijekom listopada Hrvatska je uvezla robe u vrijednosti od 1,59 milijardi eura, a izvoz je dosegnuo 797 milijuna eura. U odnosu na prošlogodišnji listopad bilježimo rast robnog izvoza za 39,6 posto te robnog uvoza za 10,9 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je nakon šest mjeseci premašila 50 posto, utječući pozitivno i na kumulativne podatke ovog pokazatelja (u prvih deset mjeseci pokrivenost uvoza izvozom iznosi 47,2 posto).

Loš trend nastavljen
Međutim, kretanja u listopadu nisu uspjela zaustaviti trend pogoršanja salda robne razmjene u odnosu na prethodni mjesec. Nakon 723 milijuna eura krajem rujna deficit robne razmjene u listopadu dosegnuo je 795,6 milijuna eura. Promatrajući prvih deset mjeseci uz 6,7 milijardi eura izvoza (godišnji rast 18,1 posto) i 14,2 milijarde uvoza (godišnji rast 15,1 posto) saldo robne razmjene iznosio je 7,5 milijardi eura što ukazuje na produbljivanje manjka robne razmjene za 13,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Na povećanje vrijednosti plasiranih roba u inozemstvo tijekom promatranog desetomjesečnog razdoblja utjecalo je povećanje vrijednosti izvezenih energenata, nafte i naftnih derivata (više od 20 posto i u kunskim i u dolarskim iznosima) te plina za relativno visokih 70 posto. Navedena kretanja prvenstveno su posljedica povećanja cijena na svjetskim tržištima. Osim kod energenata, relativno visoki godišnji rast (iznad 30 posto) zabilježen je u izvozu hrane i živih životinja te kod izvoza ostalih transportnih sredstava (brodova) na što je utjecao i učinak baznog razdoblja. Naime, u prvih deset mjeseci prošle godine izvoz brodova zabilježio je godišnje smanjenje od 19 posto). Rast robnog uvoza također je zabilježen u gotovo svim kategorijama proizvoda pri čemu se, s obzirom na udio u ukupnom uvozu, osobito ističe uvoz nafte i naftnih derivata (iznad 20 posto) te uvoz cestovnih vozila (iznad 14 posto). Navedeno potvrđuju i podaci o novoprodanim automobilima kojih je u prvih deset mjeseci prodano 10,4 posto više no u istom razdoblju 2005. S obzirom na zemlju porijekla, Italija je nastavila biti najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i u prvih deset mjeseci 2006. godine, s udjelom od oko 20 posto u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske.

CEFTA još beznačajna
Članice EU25 u ukupnom izvozu i uvozu Hrvatske sudjeluju s gotovo 65 posto, od čega se većina robne razmjene odvija se i dalje sa starim članicama EU15. Ipak, od 25 članica Unije Hrvatska ostvaruje suficit sa svega četiri države (Ciprom, Letonijom, Maltom i Švedskom) koje čine svega oko pet posto razmjene s EU. Robna razmjena s državama članicama Cefte (Rumunjskom, Bugarskom i Makedonijom) od kraja kolovoza ove godine još je neznatna (oko 2 posto), a bilježi se i relativan pad izvoza u navedenim državama viši od 10 posto.

Zrinka Živković Matijević, ekonomska analitičarka Raiffeisen Consulting