Više od 27,5 mlrd. kn investirala je industrija osiguranja u hrvatsko tržište – u državne vrijednosnice i obveznice, raspolaže imovinom vrijednom 36 mlrd. kn i prirodan je partner za rješavanje problema mirovinskog i zdravstvenog sustava, no to nije prepoznato.

Poručili su to sudionici konferencije Dani hrvatskog osiguranja u Opatiji, u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje i HGK, koja je okupila oko 400 predstavnika struke. "Kad čujem koliko ovdje novca ima, čudi me da nema nikoga iz države!", komentirao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić na panel diskusiji o odnosu gospodarstva i osiguranja. Viška novca za ulaganje imaju i mirovinski fondovi koji, kako kaže Dubravko Štimac, predsjednik PBZ Croatia osiguranja, idu okolo, guraju i nude ulaganja. "Što nedostaje hrvatskom tržištu? Projekti! Nama je zadatak ulagati, ali nema projekata. Sad se priča o monetizaciji, mi smo od početka u to uključeni, no hoće li je biti, ne ovisi o nama. U energetskim projektima prirodni smo partneri, ali ima li neko skladište zemnog plina da u njega uložimo?", žali se Štimac.Žustra je bila rasprava o mogućnostima jačeg angažmana osiguravatelja u zdravstvenim osiguranjima i štednji za mirovinu.

"Diskriminirani smo u odnosu na dobrovoljne mirovinske fondove, a radimo gotovo isto, oni imaju državna poticajna sredstva i olakšice za poslodavca, mi nemamo", otvorena je Saša Krbavac, predsjednica Uprave Uniqe. Čelnik Croatia osiguranja Sanel Volarić smatra da nije uloga države dati milijardu kuna proračunskoga novca za obnovu kuća stradalih u poplavama te da se manjim dijelom tog iznosa moglo subvencionirati osiguranje imovine i napraviti puno.

"Što se tiče životnih osiguranja, izbacivanje iz Zakona o porezu na kamate dobar je potez, ali nije dovoljan. Država bi trebala razmisliti o izdjednačavanju statusa s dobrovoljnim mirovinskim sustavom", slaže se i Volarić.Damir Zorić, predsjednik Upravnog odbora HUO-a i predsjednik Uprave Euroherca, ističe da bi investicijski potencijal osiguranja porastao i osigurao državi dodatna sredstva kad bi poslodavcima zdravstvena i životna osiguranja radnika bila porezno priznat izdatak. Gordana Letica, članica Upravnog vijeća Hanfe, govorila je o liberalizaciji u autoosiguranju koja može dovesti do preniskih cijena, a u konačnici do nemogućnosti isplate štete, likvidacije. Police će se individualizirati. "Inzistirat će se na formiranju premije i pričuva po aktuarskim metodama. Kad se povećaju štete, morat ćemo povećati cijene. Hoćete li manjak premije pokrivati iz drugih vrsta osiguranja, autoosiguranje više nije toliko profitabilno. Iz čega ćete nadoknađivati ili će se pribjeći promjeni cjenika?", pita Letica.