Prvi put događa nam se da u ovo doba godine još nemamo proračunske okvire za iduću godinu, nacrt gradskog proračuna dosad je u prvoj polovici studenoga u pravilu već prošao i rasprave Gradskog vijeća, žali se ovih dana prvi čovjek grada u okolici Zagreba.

U samom Gradu Zagrebu, pak, pripremaju proračun, ali kako kaže zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek, u dijelu koji se odnosi na promjene okvira, ponajprije u području poreza na dohodak, to rade "na temelju saznanja iz medija, odnosno iz izjava ministra financija". To što gradovi i druge jedinice lokalne i regionalne samouprave nisu dobili upute za izradu prijedloga proračuna za narednu godinu koje im je  Ministarstvo financija, prema Zakonu o proračunu, trebalo proslijediti još prije kraja lipnja, ne bi bio toliki problem da s početkom 2015. ne kreće primjena novih zakonskih propisa u oporezivanju dohodaka, a iz Vlade još nema plana tzv. kompenzacijskih mjera.

Njih je, naime, podpredsjednik Branko Grčić tek najavio, i to za kraj idućeg tjedna. Porezno rasterećenje dohodaka za građane u najvećoj se mjeri reflektira upravo na jedinice lokalne i regionalne samouprave jer najveći dio tog poreza i pripada 'lokalcima'. Lani je, primjerice, od ukupno 10,3 milijarde kuna naplaćena poreza na dohodak u lokalnim proračunima završilo gotovo devet (8,95) milijardi, što je više od polovice njihovih ukupnih prihoda. U 2013. porez na dohodak činio je 56 posto od ukupno 15,9 milijardi kuna prihoda lokalne države, a u prvih šest mjeseci ove godine od ukupno 7,8 milijardi kuna prihoda 4,5 je došlo od poreza na dohodak.

Anto Bajo, istraživač na Institutu za javne financije, probleme tehničke naravi ne smatra nepremostivima, njega više brine ukupan pristup Vlade poreznoj politici. U gradovima se, kaže, vjerojatno radi nekoliko varijanti proračuna, ovisno o razmjerima gubitka poreznih prihoda. Neki će rezati rashode, neki ulaganja, a neki, poput jedinica s jačim turizmom, snaći će se, primjerice, i povlačenjem depozita. Uostalom, i kod lokalnih proračuna uobičajene su pojave rebalansi, pa bi dogodine mogli imati jedan više. Ipak, zbog skorih poreznih promjena, čiji se neto efekt (ne računajući mogući utjecaj na potrošnju i PDV) procjenjuje na oko 1,9 milijardi kuna, s razlogom će jače cviliti čelnici JLPS-a s natprosječno velikim udjelom poreza na dohodak u prihodima i/li s preuzetim decentraliziranim funkcijama.