Kako to kod nas već ide s proračunskim procesima, i debelo zakašnjeli rebalans radio se u žurbi pa detaljan plan ukupnih rashoda s raspodjelom 130 milijardi kuna po korisnicima i programima nije bio spreman za objavu uoči sjednice Vlade na kojoj se odlučivalo o rebalansu.

Koliko su se na kojim pozicijama korigirali planovi, saznali smo naknadno. Tako je, primjerice, u sustavu obrazovanja, znanosti i sporta, čiji je proračun u prvom redu zbog probijanja izdataka za zaposlene rebalansom povećan 335 milijuna kuna (sa 11,93, na 12,27 milijardi kuna), vidljivo da je u njegovu najvećem segmentu, obrazovanju, korekcija premašila pola milijarde kuna. Sa 7,23 milijarde proračun je u tom dijelu povećan na 7,75 milijardi. Pritom se pokazalo da je originalni proračun u osnovnom školstvu ispao kratak za 237 milijuna te je rebalansom povećan na više od 4,5 milijardi kuna, dok su kod srednjoškolskog obrazovanja rashodi porasli i nešto većih 257 milijuna, na 2,84 milijarde. Nasuprot tome, ulaganja u znanstveno istraživački razvoj skresana su više od 20 posto. Za znanost i tehnološki razvoj ove će godine otići 207 milijuna kuna manje od 924 milijuna kuna, koliko je planirano još u proljetnom rebalansu.

Zanimljivo je primijetiti i da je od četiri sveučilišta u Hrvatskoj, koja za redovnu djelatnost iz proračuna troše 2,8 milijardi kuna, samo za Sveučilište u Zagrebu rebalans donio korekciju naniže, dok su ostalima (Rijeka, Split, Osijek) proračuni povećani. Izdaci za bruto plaće za zagrebačko sveučilište smanjeni su 21 milijun kuna, dok su ostalima povećani između 10 i 20 milijuna. U resoru čiji je proračun sastavljan za bivšeg ministra Željka Jovanovića, i u segmentu sporta neke su značajne stavke loše projicirane. Tako su se, primjerice, proračunski izdaci vezani uz sporazum o financiranju zakupnine sportskih dvorana u Zagrebu, Splitu i Varaždinu morali povećati za 40 posto, sa 41 na 56 milijuna kuna.