Ekonomski institut, Zagreb (EIZ) revidirao je na niže prognoze kretanja BDP-a i sada očekuje da će u ovoj godini hrvatski BDP pasti za 0,6 posto, a u idućoj očekuju blagi rast od 0,2 posto.

To su slabije procjene od onih iz srpnja kada su analitičari Instituta prognozirali pad BDP-a u ovoj godini za 0,5 posto, a u 2015. predviđali rast za 0,7 posto.

"Nove prognoze gospodarskog rasta smanjene su u odnosu na srpanjske, jer je usprkos pozitivnim kretanjima u vanjskotrgovinskom sektoru očito da su se negativna kretanja postupno vratila. U 2014. godini očekuje se pad BDP-a od 0,6 posto uvjetovan vrlo slabom domaćom potražnjom, a naročito daljnjim padom investicija. Blag oporavak gospodarske aktivnosti trebao bi uslijediti 2015. godine uz rast BDP-a za 0,2 posto na godišnjoj razini, predvođen jačanjem inozemne potražnje i investicija uslijed značajnijeg povlačenjem sredstava iz fondova EU-a", navodi se u ponedjeljak objavljenom priopćenju EIZ-a u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

U priopćenju se podsjeća kako je, nakon prvog tromjesečja u kojem su ostvarena nešto povoljnija kretanja, u drugom tromjesečju zabilježen pad ukupne aktivnosti, a nastavak takvog trenda analitičari EIZ-a očekuju i u preostalom dijelu godine.

Mjesečni pokazatelji za treće tromjesečje upućuju na pad industrijske proizvodnje i građevinske aktivnosti, stagnaciju obujma trgovine na malo i usporavanje rasta izvoza. Nepovoljne vremenske prilike imale su negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, navode iz EIZ-a.

Napominju i kako se nezaposlenost smanjuje od proljeća i bitno je manja nego u isto vrijeme prošle godine, ali istovremeno nije došlo do rasta zaposlenosti.

Sudeći prema svim tim pokazateljima velika je vjerojatnost da će stopa rasta BDP-a u trećem tromjesečju ove godine ostati negativna, procjenjuju analitičari EIZ-a.

Očekuju da će se osobna potrošnja u ovoj godini nastaviti smanjivati, uz ukupan pad od 0,3 posto, dok se u 2015. očekuje njezina stabilizacija.

Novi izvor prihoda

Raste interes poduzetnika za ugradnju baterija, sada je jasno i zašto

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Prosječna stopa inflacije u ovoj bi godini mogla biti negativna, minus 0,1 posto, dok se u 2015. očekuje stopa od 1,1 posto.

Podaci o vanjskoj trgovini upućuju na to da bi ukupan izvoz roba i usluga ove godine mogao rasti po realnoj stopi od 5,9, a uvoz po stopi od 2,3 posto. Razdoblje suficita u bilanci tekućih transakcija s inozemstvom će se nastaviti, 1,3 posto BDP-a u 2014. i 1,2 posto BDP-a u 2015. godini.

Na tržištu rada i dalje prevladavaju negativni trendovi – nezaposlenost je doduše značajno smanjena u odnosu na isto razdoblje lani, ali je pala i zaposlenost, navode analitičari Instituta koji procjenjuju da bi u ovoj godini stopa nezaposlenosti mogla stagnirati na 20,2 posto, dok bi u 2015. mogla biti ispod 20 posto.

Upozoravaju i kako su glavni rizici ostvarenja prognoza koncentrirani u fiskalnoj sferi i odnose se na vjerodostojnost provođenja fiskalne konsolidacije. Naime, fiskalni će deficit ove godine biti veći nego prošle i iznad cilja zacrtanog u okviru procedure pri prekomjernom deficitu.

"Izostanak rasta gospodarske aktivnosti uz visoke fiskalne deficite i rastući javni dug zahtijeva snažne poteze nositelja ekonomske politike, koji bi signalizirali njihovu vjerodostojnost i odgovornost za preuzimanje kontrole nad negativnim trendovima. No, dojam je da ne postoji dovoljna posvećenost fiskalnoj konsolidaciji i reformama", navodi se u priopćenju.

Po mišljenju analitičara Ekonomskog instituta, poduzete mjere u sferi oporezivanja dohotka građana, poput povećanja neoporezivog dijela dohotka, ne idu u smjeru smanjenja fiskalnog deficita, već dovode do manjka prihoda, prvenstveno lokalnih jedinica vlasti, što će dovesti do dodatnih napetosti, a vjerojatno neće imati značajniji učinak na gospodarski rast.

"S obzirom na to da se približavaju parlamentarnih izbori, politička volja za reformama dodatno će slabiti. Međutim, ako se hitno ne poduzmu ozbiljne aktivnosti s ciljem fiskalne konsolidacije, otvorit će se prostor za sve opcije daljnjih događaja uključujući nužnost sklapanja stabilizacijskog programa pod okriljem EU-a i MMF-a", upozoravaju analitičari Ekonomskog instituta.