Izvoz i dalje unosi optimizam pa je ove godine zaključno s mjesecom srpnjem ukupno ostvarena vrijednost veća 12,1 posto naspram učinka u istom razdoblju 2013., podatak je iz analize Hrvatske gospodarske komore.

Najviše je rastao izvoz roba na tržišta članica Europske unije, veći je nego lani 15,7 posto i činio je 81,3 posto ukupnog povećanja izvoza. Znatno je, za 14,1 posto, povećan i izvoz u zemlje Cefte, unatoč izlasku iz te asocijacije u lipnju 2013. Primjerice, sama konditorska industrija u prvom polugodištu ove godine na tržište Cefte u odnosu na prošlu godinu kod čokolade je ostvarila izvoz veći za čak 37 posto. Analitičari HGK podsjećaju da su za Hrvatsku bitna kretanja u BiH i Srbiji, koje su u skupini šest zemalja najvećih uvoznika robe iz Hrvatske.Prodaja asortimana hrvatskih izvoznika na ostala, treća tržišta bilježi negativnu putanju, manja je nego prošle godine za 3,1 posto.

Rezultati postignuti na pojedinim tržištima govore da je najveći rast izvoza ostvaren s kupcima iz Italije i Slovenije dok je najveći pad zabilježen kod trgovanja u Sjedinjene Američke Države. Povećani izvoz, ocjena je HGK-a, povezan je s otvaranjem tržišta EU-a, a posebno je evidentan kod djelatnosti koje su tradicionalno okrenute tom području, a to su odjevna i drvna te prehrambena industrije, ali i proizvodnja elekrične energije, strojeva i uređaja. Istodobno je segment naftnih derivata i ostalih prijevoznih sredstava zabilježio pad izvoza od gotovo 12 posto. Vrijednost uvoza tijekom prvih sedam mjeseci veća je 5,3 posto, a čak 95 posto vezano je uz tržište zemalja EU. Najveći rast uvoza dogodio se kod naftnih derivata radi smanjene domaće proizvodnje.

Povećanje uvoza zabilježeno je i kod odjeće, što uz veliko povećanja izvoza, smatraju u HGK, zapravo sugerira da je Hrvatska postala tranzitno područje za tu vrstu robe. Povećani uvoz hrane očekivana je posljedica pristupanja Europskoj uniji dok je snažniji rast uvoza motornih vozila rezultat povećane javne nabave. Ovi dobri trendovi, zaključuju u HGK, smanjili su robni deficit na godišnjoj razini i to za tri posto, pa je iznosio 31,9 milijardi kuna. Rezultat spomenutih kretanja je i veća pokrivenost uvoza izvozom, rasla je s prošlogodišnjih 54,9 na 58,5 posto. Međutim, pokrivenost i dalje ostaje vrlo niska, lošiji učinak unjutar obitelji EU 28 imaju samo Cipar, Grčka i Malta dok su ostale članice Unije u 2013. godini zabilježile prosječni rezultat od 103,2 posto.