Kao što je veoma često slučaj kad vladajući govore o proračunu i rebalansima, zaključne izjave ministara nakon sastanka u četvrtak sa šefom državnih financija Borisom Lalovcem zvučale su prilično "emancipirano" od sadržaja.

"Rebalans ovogodišnjeg i proračun za 2015. kretat će se u okvirima dogovorenim s Europskom komisijom", poručili su ministri. Što to podrazumijeva, ugrubo je dao naslutiti potpredsjednik Vlade Branko Grčić, iz čijih računica proizlazi da bi se proračunski deficit rebalansom mogao korigirati za oko 2,5 milijardi kuna, na nešto više od 16 milijardi.  Usporedno s priznanjem da su projekcije BDP-a bile preoptimistične i da će prihodi biti do dvije milijarde kuna manji od planiranih, Grčić je rekao kako je Vlada "čvrsto opredijeljena za potpunu kontrolu troškova" pa "jedini dodatni trošak mogu biti troškovi poplave, između 500 i 600 milijuna kuna". Budući da dosadašnja dinamika izvršenja proračuna na rashodnoj strani, ponajprije na plaćama, sugerira probijanje plana za još toliko, prilikom rebalansa namjerava se ponovno malo uštipnuti na investicijama i subvencijama.

Usto, ministar Lalovac računa da će u započetim pojedinačnim razgovorima ministre pritisnuti i tako iscijediti nešto ušteda na materijalnim i izdacima za zaposlene. Ovih je dana priprijetio kako "ima puno municije" za te razgovore. No, uz rebalans koji će se u Saboru naći u najboljem slučaju u studenome, ta municija, barem u 2014., ne može imati značajniji domet. Iako to voli hipotetski reći, jedva je zamislivo da bi se ministrima koji tvrde da nemaju gdje rezati odvažio reći da, eto, nema novca za isplatu plaća. Premda smo čvrsto zagazili u listopad, za konkretne brojke vezane uz rebalans treba pričekati ministrovo pojedinačno češljanje, ali i povratak premijera iz SAD-a. No, problem je što ni (pre)kasni rebalans kojim će se priznati veći deficit od planiranog pri proljetnom rebalansu očito ne odražava stvarno stanje proračunske rupe.

Dio obveza nije ni obavljen ni iskazan, a to se u prvom redu odnosi na zdravstvo. Iako je još početkom lipnja ministar financija najavljivao isplatu oko 2,2 milijarde kuna za sanaciju dugova bolnica, taj novac dosad nije proslijeđen resornom ministarstvu, tj. HZZO-u. Iz ministarstava zdravlja i financija nismo dobili odgovor na upit kad bolnice mogu očekivati obećani novac za sanaciju, a neslužbeno se govori da je moguće da zdravstvene ustanove, koje su u pola godine stvorile 824 mil. kn novih gubitaka, ostanu bez obećanih 2,2 milijarde.