Ribe sa 68,8 milijuna dolara i dalje čvrsto drže prvu poziciju među top izvoznim proizvodima s visokim suficitom jer je na uvoz potrošeno tek šest milijuna dolara, podaci su Hrvatske gospodarske komore (HGK) o robnoj razmjeni u prvom polugodištu 2014.

U odnosu na učinak iz prvog kvartala, dva su iznenađenja. Mesne prerađevine, kojih nije bilo među deset izvoznih džokera, sada su četvrte na ljestvici sa 23,2 milijuna dolara i pokrivenosti 322 posto, dok je soja u zrnu peta s izvozom u vrijednosti 16 milijuna dolara i uvoznim troškom od samo 0,7 milijuna USD. Soja je sve traženija roba na europskome tržištu, koje izbjegava kupovati na svjetskoj tržnici, gdje dominira ona iz GMO uzgoja. Iako je tržišna cijena soje naspram pšenice dvaput viša, farmeri je još nisu prepoznali, pa se uzgaja na 50-ak tisuća hektara, a pšenica na 170-190 tisuća hektara.
 

Za tonu soje  veletrgovci navodno ovih dana daju od 300 do čak 400 eura, a za istu količinu pšenice ni 150 eura.   Na listi "gubitnika", pak, svinjetina ne silazi s trona. U samo šest mjeseci uvezeno je više od 32 tisuće tona za 95,6 milijuna dolara, dok je prihod od izvoza bio samo šest milijuna dolara za 1545 tona mesa. Istodobno je na živim svinjama ostvaren suficit od četiri milijuna dolara jer je uvoz odnio 14,5 a izvoz donio 18,7 milijuna dolara.

Ruski embargo na uvoz hrane iz Europske unije svinjogojcima je otvorio tržište Srbije, koja svoj uzgoj plasira na rusko tržište, a za tov kupuje svinje od hrvatskih farmera. Rekorde obara i uvoz ulja, s 49,2 milijuna dolara i 79,5 tisuća tona drugi je na listi, kroz izvoz je prodano 5,1 tisuća tona za tri milijuna dolara. Golem uvoz sira i mlijeka stara je boljka, a polugodišnja negativna bilanca za oba proizvoda veća je od 76,5 milijuna dolara. I kod mesa peradi uvoz snažno pritišće, više od 30 milijuna dolara, tržište je prepuno piletine i puretine iz Poljske i Italije, dok je paralelno izvoz dosegnuo tek 7,4 milijuna dolara.