Ne kasnimo u provođenju smjernica Europske komisije, držimo se rokova i nemamo ništa u crvenome.

Želimo stabilizirati javne financije i provesti reforme u funkciji toga, a u konačnici želimo veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva što je zalog osiguranja gospodarskog rasta i razvoja", kazao je podpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić na današnjoj konferenciji Gospodarsko upravljanje u EU: Hrvatski izazovi, kojega je u Zagrebu organizirala Europska komisija. 

Strukturna mjera
Grčić je svjestan kako se neće u potpunosti ostvariti projekcije i preuzete obveze u proceduri prekomjernog deficita. No riječ je, tvrdi, o manjim odstupanjima i zato ne vjeruje da mi moglo doći do sankcija. Proces fiskalne konsolidacije dugotrajan je proces koji traje i 2-3 godine te ni Hrvatska u tome nije izuzetak, rekao je, ističući kako se nada da će naići na razumijevanje EK jer je bitno da Vlada kontrolira rashodovnu stranu proračuna, dok na prihodovnu teže utječe jer ona prije svega ovisi o stanju u gospodarstvu. Grčić tvrdi kako se Vlada često i nepravedno kritizira, pri čemu se zaboravlja što se napravilo ovih godina – i to nije malo – od retsrukturiranja brodogradilišta za koje se mislilo da neće ostati ni "b", a ostalo je gro, fiskalizacije, predstečajnih nagodbi i spašavanja radnih mjesta. Monetizacija o kojoj se puno priča također je, tvrdi, strukturna mjera, indirektno, i to zato što će bitno smanjiti opterećenje hrvatskih javnih financija.

"One još nisu naše nego su financijski tuđe dokle god postoji kreditna obveza za njih koja opterećuje javne financije i opterećuje makroekonomsku sliku RH. Sada je 3,5 do 4 milijarde eura opterećenja za HAC i ARZ – rekao je Grčić. Stječe se i dojam da Vlada odustaje od reformi, no puno ih je već odrađeno i u zdravstvu i u socijali, a puno je toga pripremljeno i radit će se idućih mjeseci. "Nekad se to zove "outsorcing", nekad "spin-off", no Vlada svakako pokušava djelovati", rekao je Grčić. Po pitanju proračuna, kazao je kako nam ekonomska realnost nije dopustila da isplivamo iznad nule, ali nismo daleko od toga. "Bez rasta BDP-a ne možemo dovesti prihodovnu stranu proračuna na razinu koju traži EK. Rashodnu stranu smo stavili pod kontrolom. Tu i tamo ima probijanja, no ona nisu toliko značajna i možemo ih kompenizirati kroz druge stavke proračuna. Imamo nepredviđene rashode, a to su poplave i tu očekujemo trošak od nekih 500-600 milijuna kuna" otkrio je Grčić, koji kao najveći problem vidi rast osobne potrošnje za koju nam treba rast ekonomije. 

Problematično upravljanje
Zamjenik glavnog direktora glavne uprave za gospodarske i financijske poslove Europske komisije Servaas Deroose pohvalio je danas Vladu na provođenju reformi. Ipak, škripi još puno stvari poput problematičnog upravljanja tvrtkama u državnom vlasništvu, ozbiljne strukturne slabosti, lošeg poslovnog okruženja i nekonkurentnosti. Ante Babić iz Vijeća stranih investitora rekao je kako je pet ključnih problema vezanih za investicijsku i poslovnu klimu – pravna i porezna nesigurnost, neporezni nameti, javna uprava i administracija te zakon o radu. Stav investitora je da tih pet područja u biti stagnira, pravna i porezna nesigurnost nazaduju, a jedini je pomak zakon o radu, ustvrdio je Babić.