EN DE

Kovačev: Iduće godine zadužit ćemo se na domaćem tržištu

Autor: Mirela Klanac
30. studeni 2006. u 06:30
Podijeli članak —

HBOR, kaže njegov prvi čovjek, ne treba konsolidirati u javne financije kao što je to preporučeno jer nije korisnik državnog proračuna pa se njegove kreditne aktivnosti ne mogu smatrati rashodom proračuna

U svojim preliminarnim zaključcima danim povodom zaključenja stand-by aranžmana s Hrvatskom misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u kontekstu mogućih rizika vezanih uz ostvarenje fiskalne politike istaknula je i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak. “Postoje snažni argumenti za konsolidiranje aktivnosti HBOR-a s općom državom. Njegove aktivnosti, u najmanju mjeru, trebaju biti u skladu s ciljevima fiskalne politike”, navodi se u zaključcima MMF-a, a ta svojevrsna uputa hrvatskim vlastima objašnjava se time da je HBOR subjekt koji je u potpunosti u vlasništvu države i koji provodi ciljeve javne politike putem svojih poslova kreditiranja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Vanjsko zaduživanje
MMF-ovci ističu i to da se HBOR financira inozemnim zaduživanjem za koje država daje jamstva i proračunskim transferima. Izuzet je od plaćanja poreza na dobit, a njegovo poslovanje ne nadzire središnja banka te se na njega ne primjenjuju isti bonitetni zahtjevi kao i na poslovne banke. “HBOR-ovo poslovanje stvara znatne potencijalne obveze za proračun. Stoga kao dio državnog sektora mora uzimati u obzir makroekonomska ograničenja države, čak iako HBOR možda ima ulogu u financiranju nekih tržišnih segmenata koji teže dolaze do financijskih sredstava ili u usmjeravanju sredstava međunarodnih financijskih institucija u Hrvatsku”, zaključili su članovi misije MMF-a prilikom završnog posjeta Hrvatskoj. Iako u tom zaključku Misija MMF-a iskazuje i određeno nepovjerenje prema aktivnostima državne razvojne banke, u HBOR-u su skloni tumačenju da je takav zaključak, koji je preliminarnog karaktera, izrečen isključivo kao “mjera opreza”. Tako ga naime doživljava prvi čovjek HBOR-a Anton Kovačev, koji je uvjeren da HBOR ne treba konsolidirati u javne financije kao što je to preporučeno jer HBOR nije korisnik državnog proračuna te se i njegove kreditne aktivnosti ne mogu smatrati rashodom proračuna. No te su aktivnosti, kako kaže, usklađene s ciljevima fiskalne politike. Kao jedan od argumenata toj tvrdnji Kovačev iznosi plan zaduživanja za iduću godinu za koji smatra da je možda bio uzrok zbog kojeg je MMF akcentirao poslovanje HBOR-a. Državna banka se, naime, u idućoj godini namjerava zadužiti za 400 milijuna eura što je više nego u 2006. godini, ali Kovačev tumači da se 200 milijuna od tog zaduženja odnosi na povrat starijih inozemnih zaduženja, a neto godišnji porast zaduženja HBOR-a 200 milijuna eura. To je, objašnjava prvi čovjek HBOR-a, manje nego što će iznositi nova zaduženja u ovoj godini te prirast zaduženja u 2005. godini. Naime, 2005. godine HBOR se na inozemnom tržištu zadužio s dva sindicirana zajma ukupne vrijednosti 260 milijuna eura, ove godine već se zadužio izdavanjem euroobveznica u vrijednosti 150 milijuna eura, a do kraja godine planira se zadužiti na inozemnom tržištu oko 70 milijuna eura. Osim toga, HBOR će, kaže Kovačev, u 2007. godini prvi put razmatrati mogućnost zaduživanja na domaćem tržištu, što je u skladu s ciljevima fiskalne politike, a što do sada nije bilo moguće jer nisu postignuti uvjeti zaduživanja, prije svega visina kamatne stope koja bi HBOR-u omogućavala povoljnije uvjete kreditiranja.

U svojim preliminarnim zaključcima danim povodom zaključenja stand-by aranžmana s Hrvatskom misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u kontekstu mogućih rizika vezanih uz ostvarenje fiskalne politike istaknula je i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak. “Postoje snažni argumenti za konsolidiranje aktivnosti HBOR-a s općom državom. Njegove aktivnosti, u najmanju mjeru, trebaju biti u skladu s ciljevima fiskalne politike”, navodi se u zaključcima MMF-a, a ta svojevrsna uputa hrvatskim vlastima objašnjava se time da je HBOR subjekt koji je u potpunosti u vlasništvu države i koji provodi ciljeve javne politike putem svojih poslova kreditiranja.

Vanjsko zaduživanje
MMF-ovci ističu i to da se HBOR financira inozemnim zaduživanjem za koje država daje jamstva i proračunskim transferima. Izuzet je od plaćanja poreza na dobit, a njegovo poslovanje ne nadzire središnja banka te se na njega ne primjenjuju isti bonitetni zahtjevi kao i na poslovne banke. “HBOR-ovo poslovanje stvara znatne potencijalne obveze za proračun. Stoga kao dio državnog sektora mora uzimati u obzir makroekonomska ograničenja države, čak iako HBOR možda ima ulogu u financiranju nekih tržišnih segmenata koji teže dolaze do financijskih sredstava ili u usmjeravanju sredstava međunarodnih financijskih institucija u Hrvatsku”, zaključili su članovi misije MMF-a prilikom završnog posjeta Hrvatskoj. Iako u tom zaključku Misija MMF-a iskazuje i određeno nepovjerenje prema aktivnostima državne razvojne banke, u HBOR-u su skloni tumačenju da je takav zaključak, koji je preliminarnog karaktera, izrečen isključivo kao “mjera opreza”. Tako ga naime doživljava prvi čovjek HBOR-a Anton Kovačev, koji je uvjeren da HBOR ne treba konsolidirati u javne financije kao što je to preporučeno jer HBOR nije korisnik državnog proračuna te se i njegove kreditne aktivnosti ne mogu smatrati rashodom proračuna. No te su aktivnosti, kako kaže, usklađene s ciljevima fiskalne politike. Kao jedan od argumenata toj tvrdnji Kovačev iznosi plan zaduživanja za iduću godinu za koji smatra da je možda bio uzrok zbog kojeg je MMF akcentirao poslovanje HBOR-a. Državna banka se, naime, u idućoj godini namjerava zadužiti za 400 milijuna eura što je više nego u 2006. godini, ali Kovačev tumači da se 200 milijuna od tog zaduženja odnosi na povrat starijih inozemnih zaduženja, a neto godišnji porast zaduženja HBOR-a 200 milijuna eura. To je, objašnjava prvi čovjek HBOR-a, manje nego što će iznositi nova zaduženja u ovoj godini te prirast zaduženja u 2005. godini. Naime, 2005. godine HBOR se na inozemnom tržištu zadužio s dva sindicirana zajma ukupne vrijednosti 260 milijuna eura, ove godine već se zadužio izdavanjem euroobveznica u vrijednosti 150 milijuna eura, a do kraja godine planira se zadužiti na inozemnom tržištu oko 70 milijuna eura. Osim toga, HBOR će, kaže Kovačev, u 2007. godini prvi put razmatrati mogućnost zaduživanja na domaćem tržištu, što je u skladu s ciljevima fiskalne politike, a što do sada nije bilo moguće jer nisu postignuti uvjeti zaduživanja, prije svega visina kamatne stope koja bi HBOR-u omogućavala povoljnije uvjete kreditiranja.

Naime, više od 70 posto kredita koje je HBOR odobrio 2005. i 2006. godine plasirano je uz kamatnu stopu od četiri posto. Kada je riječ o zaduživanju, Kovačev posebno ističe da ne stoje primjedbe o potencijalnom budućem teretu proračuna. “Iako je Republika Hrvatska u prijašnjim godinama na neka zaduženja HBOR-a odobravala jamstva, nakon utvrđivanja rejtinga velik dio zaduženja, a prvenstveno onih na financijskim tržištima, odvija se bez izdavanja jamstva”, kaže Kovačev dodajući da je agencija Moody’s HBOR-u dala rejting A1, koji je bolji i od rejtinga države. Napominje i to kako u dosadašnjih 15 godina poslovanja država nije trebala obaviti plaćanje ni po jednom izdanom jamstvu jer je HBOR sve svoje obveze podmirivao po dospijeću. Kada je, pak, riječ o kontroli poslovanja koja je, po MMF-ovu shvaćanju, u nekim dijelovima manjkava jer se na HBOR ne primjenjuju isti bonitetni zahtjevi kao na poslovne banke.

Drugi oblici rezervi
Kovačev naglašava kako je točno da HBOR nije obveznik izdvajanja obvezne rezerve. No to je, smatra, nadomješteno drugim oblicima rezervi kojima se jamči održavanje likvidnosti. HBOR je, naime, obvezan stalno držati 10 posto svoje aktive u plasmanima s rokom dospijeća do 90 dana, što je znatno s obzirom na veličinu aktive. Iako nije obveznik, HBOR HNB-u mjesečno i godišnje dostavlja izvješća o poslovanju, financijski izvještaji su pod kontrolom međunarodno priznatih revizora, a dodatno poslovanje HBOR-a podliježe i reviziji Državnog ureda za reviziju, što, zaključuje Kovačev, nije slučaj s poslovnim bankama.

Prošle godine više kredita

Iako je do kraja godine ostalo mjesec dana, već se sa sigurnošću može reći da HBOR u ovoj godini kada je riječ o veličini kreditnih plasmana neće dostići rekordnu 2005. godinu. Godine 2005. HBOR je odobrio kredite u vrijednosti od 4,67 milijardi kuna, a zaključno s listopadom ove godine plasirano je kredita u vrijednosti od 3,09 milijardi kuna. Smanjene kreditne aktivnosti ponajprije je vidljivo u smanjenju kreditiranja infrastrukturnih projekata i “velikog gospodarstva”, na koje je u prošloj godini otišlo 1,46 milijarde kuna. U ovoj godini je za infrastrukturu i veliko gospodarstvo odobreno 57 kredita vrijednih 822 milijuna kuna, a prevaga je otišla kreditiranju izvoza nizom kreditnih programa.




Autor: Mirela Klanac
30. studeni 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close