EN DE

Jačanje fondova i leasinga znak je boljeg standarda

Autor: Teuta Franjković
12. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —

Prinosi u investicijskim fondovima još su, kaže H. Dolenec iz RBA, veći nego u europskim zemljama

Financijsko posredovanje banaka prošle je godine prvi put palo ispod 80 posto. Donedavan hrvatski omjer 90:10 u korist komercijalnih banaka polagano se sve više okreće europskim i svjetskim prosjecima gdje banke zauzimaju prosječno oko 60 posto tržišnog udjela kao financijski posrednici dok nebankarski financijski sektor poput fondova ili društava za leasing iz dana u dan povećavaju svoje tržišne udjele. Rast udjela imovine nebankarskih financijskih posrednika u ukupnoj imovini hrvatskoga financijskog sektora doveo je krajem prvog polugodišta 2005. do smanjenja udjela dosadašnjega dominantnog već spomenutog, bankarskog sektora u ukupnoj imovini na čak 79,3 posto što je dvapostotna boda manje nego na kraju 2004. godine.
Druga po redu bila su društva za leasing koja su povećala svoj udio za 6 posto, a društva za osiguranje nalaze se na trećem mjestu s petpostotnim povećanjem udjela. Leasing je usporio svoj rast, a imovina društava za leasing iznosila je oko 18,4 milijardi kuna što je gotovo 12 posto više nego na kraju 2004. godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rast leasinga
U strukturi portfelja društava za leasing prevladava leasing na osobna vozila te leasing nekretnina, a gotovo sva imovina društava nominirana je u stranoj valuti. Financijski je leasing, najčešće korišten za leasing nekretnina, dobio premoć nad operativnim te vrijednost njegove imovine iznosi oko 57 posto ukupne imovine u leasingu. Rast leasinga logičan je slijed potraživanja poduzeća koje banke ne mogu više pratiti. Budući da se primat stavlja na iznajmljivanje a ne posjedovanje, odnosno kupnju nekretnina, leasingu se predviđa daljnji rast. Udio imovine društava za osiguranje i dalje se polako smanjuje u portfelju ukupne imovine financijskih posrednika te je na kraju prvog polugodišta 2005. iznosio 5,4 posto. Imovina samih osiguravačkih kuća porasla je za 9 posto u odnosu na prethodnu, 2004. godinu. Nastavio se i rast imovine obveznih mirovinskih fondova te je relativna važnost tih financijskih posrednika u ukupnom portfelju porasla na 3,2 posto, odnosno za 0,3 posto u odnosu na 2004.Udjeli vlasničkih vrijednosnih papira i stranih dužničkih vrijednosnih papira u bilanci mirovinskih fondova povećani su u odnosu na kraj 2004. godine te su iznosili 11,7 posto.Najmanji financijski posrednici na tržištu su dobrovoljni mirovinski fondovi iako bilježe visoke stope rasta. Razlog se vidi u strategiji ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova koja se zasniva na državnim obveznicama (60 posto ukupne imovine). Što se tiče investicijskih fondova, dionički fondovi još predstavljaju najmanju skupinu te raspolažu samo s 5 posto ukupne imovine otvorenih investicijskih fondova, a sama se imovina ipak povećala za 74 posto na 364 milijardi kuna. Najveći dio imovine IF-ova dolazi od pravnih osoba, no ako se nastave pozitivni trendovi na domaćem tržištu kapitala razumno je očekivati i rast ulaganja.

Financijsko posredovanje banaka prošle je godine prvi put palo ispod 80 posto. Donedavan hrvatski omjer 90:10 u korist komercijalnih banaka polagano se sve više okreće europskim i svjetskim prosjecima gdje banke zauzimaju prosječno oko 60 posto tržišnog udjela kao financijski posrednici dok nebankarski financijski sektor poput fondova ili društava za leasing iz dana u dan povećavaju svoje tržišne udjele. Rast udjela imovine nebankarskih financijskih posrednika u ukupnoj imovini hrvatskoga financijskog sektora doveo je krajem prvog polugodišta 2005. do smanjenja udjela dosadašnjega dominantnog već spomenutog, bankarskog sektora u ukupnoj imovini na čak 79,3 posto što je dvapostotna boda manje nego na kraju 2004. godine.
Druga po redu bila su društva za leasing koja su povećala svoj udio za 6 posto, a društva za osiguranje nalaze se na trećem mjestu s petpostotnim povećanjem udjela. Leasing je usporio svoj rast, a imovina društava za leasing iznosila je oko 18,4 milijardi kuna što je gotovo 12 posto više nego na kraju 2004. godine.

Rast leasinga
U strukturi portfelja društava za leasing prevladava leasing na osobna vozila te leasing nekretnina, a gotovo sva imovina društava nominirana je u stranoj valuti. Financijski je leasing, najčešće korišten za leasing nekretnina, dobio premoć nad operativnim te vrijednost njegove imovine iznosi oko 57 posto ukupne imovine u leasingu. Rast leasinga logičan je slijed potraživanja poduzeća koje banke ne mogu više pratiti. Budući da se primat stavlja na iznajmljivanje a ne posjedovanje, odnosno kupnju nekretnina, leasingu se predviđa daljnji rast. Udio imovine društava za osiguranje i dalje se polako smanjuje u portfelju ukupne imovine financijskih posrednika te je na kraju prvog polugodišta 2005. iznosio 5,4 posto. Imovina samih osiguravačkih kuća porasla je za 9 posto u odnosu na prethodnu, 2004. godinu. Nastavio se i rast imovine obveznih mirovinskih fondova te je relativna važnost tih financijskih posrednika u ukupnom portfelju porasla na 3,2 posto, odnosno za 0,3 posto u odnosu na 2004.Udjeli vlasničkih vrijednosnih papira i stranih dužničkih vrijednosnih papira u bilanci mirovinskih fondova povećani su u odnosu na kraj 2004. godine te su iznosili 11,7 posto.Najmanji financijski posrednici na tržištu su dobrovoljni mirovinski fondovi iako bilježe visoke stope rasta. Razlog se vidi u strategiji ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova koja se zasniva na državnim obveznicama (60 posto ukupne imovine). Što se tiče investicijskih fondova, dionički fondovi još predstavljaju najmanju skupinu te raspolažu samo s 5 posto ukupne imovine otvorenih investicijskih fondova, a sama se imovina ipak povećala za 74 posto na 364 milijardi kuna. Najveći dio imovine IF-ova dolazi od pravnih osoba, no ako se nastave pozitivni trendovi na domaćem tržištu kapitala razumno je očekivati i rast ulaganja.

Rast standarda
Glavni analitičar u Raiffeisen banci Hrvoje Dolenec uvjerenja je da je povećano ulaganje stanovništva u fondove znak njihovih boljih financijskih mogućnosti. Ulaganjem u fondove, građani su, u korist većih prinosa nego što je to slučaj kod klasične štednje, spremni na dugoročniju zaradu što je dokaz bolje financijske situacije. “Prinosi kod investicijskih fondova u Hrvatskoj još su viši nego u svijetu te se očekuje daljnji porast ulaganja te pad popularnosti klasične štednje”, izjavio je Dolenec. Lagano se smanjuje i važnost stambenih štedionica, no očekuje se skori porast njihove imovine zbog strateškog ulaganja štediša koji se na to odlučuju uglavnom u drugoj polovici godine. Pojedinačno najslabija skupina unatoč njihovoj brojnosti su štedno-kreditne zadruge.

Rast imovine fondova čak 95 posto

Imovina investicijskih fondova prošle je godine porasla čak 95 posto. Na osnovi podataka zaprimljenih od društava za upravljanje krajem prosinca 2005. godine svih 50 otvorenih investicijskih fondova upravljalo je imovinom od 8,87 milijardi kuna, što predstavlja porast od 185 milijuna kuna, odnosno porast od 2,1 posto u odnosu na studeni 2005. U odnosu na prosinac 2004. imovina fondova se gotovo udvostručila, porasla je za 4,4 milijarde kuna što znači porast od 95 posto.

Autor: Teuta Franjković
12. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close