Indeksi na europskim tržištima dionica u srijedu su ojačali pod utjecajem špekulacija o mogućem prekidu vatre u istočnoj Ukrajini i o novim monetarnim poticajima u eurozoni.
Indeksi na europskim tržištima dionica u srijedu su ojačali pod utjecajem špekulacija o mogućem prekidu vatre u istočnoj Ukrajini i o novim monetarnim poticajima u eurozoni.
Londonski Ftse indeks pritom je ojačao 0,73 posto, na 6.879 bodova, dok je frankfurtski DAX poskočio 1,26 posto, na 9.626 bodova, a na približno istom postotnom dobitku bio je i pariški CAC, popevši se na 4.432 boda.
Indeksi na europskim tržištima dionica u srijedu su ojačali pod utjecajem špekulacija o mogućem prekidu vatre u istočnoj Ukrajini i o novim monetarnim poticajima u eurozoni.
Londonski Ftse indeks pritom je ojačao 0,73 posto, na 6.879 bodova, dok je frankfurtski DAX poskočio 1,26 posto, na 9.626 bodova, a na približno istom postotnom dobitku bio je i pariški CAC, popevši se na 4.432 boda.
Kremlj je u srijedu objavio da su predsjednik Vladimir Putin i njegov ukrajinski kolega Petro Porošenko postigli dogovor o koracima prema uspostavi primirja u istočnoj Ukrajini. Dogovor ne uključuje i prekid vatre budući da Rusija nije strana u tome sukobu.
Trgovina je ipak bila nervozna, jer su Kremlj i Kijev očito slali dvojake poruke, obzirom da je Porošenkov ured za odnose s javnošću ranije objavio da su dvojica predsjednika usuglasila o uspostavi trajnog primirja.
Dionice kompanija izloženih ruskom tržištu bile su među najvećim dobitnicima. Tako je cijena dionice Raiffeisen Bank Internationala, austrijskog zajmodavca koji veliki dio zarade generira upravo na ruskom tržištu, poskočila za 5,4 posto. Dionice danskog pivara Carlsberga, tako snažno prisutnog na tamošnjem tržištu preko brenda Baltika, poskupile su za 3,2 posto.
Na raspoloženje ulagača utjecale su i špekulacije da bi Europska središnja banka (ECB) nakon novog niza slabih gospodarskih pokazatelja mogla na sutrašnjem sastanku biti primorana uvesti program kupovine imovine, odnosno kvantitativnog ublažavanja monetarne politike, radi podupiranja inflacije u eurozoni.
Od novih se slabih pokazatelja izdvaja prije svega indeks menadžera nabave (PMI) koji sastavlja londonske tvrtka Markit a pokazuje da je tvornička aktivnost u eurozoni u kolovozu zabilježila najslabiji rast u ovoj godini obzirom da je eskalacija napetosti u rusko-ukrajinskim odnosima prigušila potrošnju i ulaganja.
"Nastavak je to trgovine u očekivanju ECB-a, a pod utjecajem novih slabih indeksa menadžera nabave (PMI) i ojačalih poziva za kvantitativnim ublažavanjem monetarne politike, te još više zbog (mogućeg) primirja u Ukrajini", kazao je Andy Ash, čelnik trgovanja u tvrtki Monument Securities.
Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je 0,4 posto, na 15.728 bodova.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu