Pucanje proračuna po šavovima u rujnu će donijeti skok javnog duga na oko 80 posto BDP-a nakon što se cestogradnja uključi u računicu.

Umjesto da smanji pretjeranu potrošnju i izbjegne kritike da time sama krši niz zakona, posebno ograničenje da dug ne smije prijeći 60 posto BDP-a, Vlada je odlučila odustati od tog maastriškog kriterija. Ne bi li ipak investitorima ostavila privid da javne financije zemlje s rejtingom "smeće" imaju kormilara, promjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti uvodi se pravilo da se dug koji prelazi tu granicu mora smanjivati za jednu dvadesetinu iznosa iznad 60 posto BDP-a godišnje.

U praksi to znači da bi Hrvatska godišnje javni dug trebala smanjivati za oko tri milijarde kuna, pod uvjetom da tekući deficit bude pod kontrolom i da nema prirasta novog zaduživanja. "Tom dinamikom trebat će nam do 30 godina da zadovoljimo maastriški kriterij javnog duga, što znači da se Hrvatska de facto oprostila od eura", kaže ekonomist Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta. Drugim riječima, valutna klauzula u idućih 30-ak godina ostat će hrvatska stvarnost: valutni rizik za banke i klijente, premija rizika s tim povezana, ograničenja središnje banke… Premda se Vlada poziva da preporučeno sniženje stiže iz Europskog vijeća za države članice, činjenica je da je ono kreirano za članice s malim tekućim deficitima koje imaju rast BDP-a, stabilnost i da su pod sigurnosnim kišobranom eura, sve ono što Hrvatska nema.

Njima gospodarski rast automatizmom smanjuje udio duga u BDP-u, dok u našim uvjetima i mali deficit kreira značajan rast javnog duga. Premija rizika na domaće obveznice do 2,5 postotnih bodova je viša od usporedivih zemalja. Poruka je to investitora da unatoč povijesno niskim kamatnim stopama i te kako diferenciraju zemlje. "Pitanje je što će se dogoditi kad kamatne stope počnu rasti. Tada bi se preko noći Hrvatska mogla naći pred bankrotom", zaključuje Lovrinčević.

Čeka se rebalans

Novo zaduženje na domaćem tržištu

Uoči drugog rebalansa na kojem se radi u Banskim dvorima, u financijskim krugovima sve se više spominje moguće skorašnje zaduženje države na domaćem tržištu. Iako još nema jasnijih obrisa potreba proračuna do kraja godine (i za početak iduće), neslužbeno se govori o većem iznosu i do milijardu i pol eura koje će ministar financija Boris Lalovac dogovarati s bankama i mirovinskim fondovima.