Zakon u koji je Vlada polagala velike nade za pokretanju gospodarstva, onaj o strateškim investicijskim projektima, ovih će dana u korekciju jer su u hodu uočene manjkavosti koje koče ubrzanje realizacije velikih projekata.

Njegov dosadašnji rezultat više je nego porazan: od početka godine zaprimljeno je 47 kadidatura za taj status, a prvu stepenicu – odobrenje Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje strateških projekata – prošlo je tek pet projekata. No, konačno odobrenje ulaska na listu koje daje Vlada dobila su tek tri projekta. Posrijedi su rekonstrukcija TE Plomin, Zagrebačko pristanište u Luci Rijeka i regionalni centar za gospodarenje otpadom za sjeverozapadnu Hrvatsku Piškornica.

Odobrenje, pak, čekaju još LNG terminal na Krku i zračno pristanište Mali Lošinj, ujedno jedini privatni projekt u ovom društvu. Iz redova samih investitora koji računaju na 'strateški' zakonski tretman, a redom su to ulagači čiji projekti nailaze na krupne prepreke, sve su češće pritužbe kako ne nailaze na razumijevanje među državnim službenicima koji se brinu za ekspresno uklanjanje barijera. Investitori, kažu naši sugovornici, nemaju ništa od toga da im administracija potvrdi kako imaju kompleksan problem, trebaju im pomoći ubrzati rješenje problema. Koliko je država pomogla u provedbi dosad odabranih strateških investicija, nema dostupnih informacija i nije moguće pratiti.

Hodogram kojeg bi se trebali držati svi državni i lokalni službenici nisu, naime, javno objavljeni. Prema dostupnim podacima, još nije kažnjena niti jedna državna ili lokalna institucija, kao ni službenik, zbog kršenja roka koji je postavljen za realizaciju projekta. Zanimljivo je i da je Vlada dosad intervenirala samo jedanput kako bi naložila hitno postupanje, što joj zakon omogućuje. Od Vrhovnog suda zatražila je prošloga mjeseca hitno postupanje u slučaju terminala u Luci Rijeka. Dosadašnja praksa tek upućuje na zaključak kako administracija još nije shvatila da je smisao zakona – brzina i rješavanje prepreka.