Domaća proizvodnja pšenice ove se godine kreće oko 700.000 tona, što je manje nego lani, dok se kukuruza očekuje više, na razini 2 milijuna tona, pri čemu bi obje kulture u hrvatskoj vanjskotrgovinskoj bilanci mogle ostvariti ove godine pozitivan rezultat.

Procjene su to Ministarstva poljoprivrede temeljem podataka AKORD-a ili nacionalnog sustava identifikacije zemljišnih parcela-evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta u RH.

Iz Ministarstva kažu da je osim proizvodnje pšenice i njezina kvaliteta slabija nego lani, dok u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) ističu da je njezina kvaliteta zadovoljavajuća, ali da će je ove godine biti manje.

Oko kukuruza se iz te dvije institucije slažu da će ga biti više nego lani, te da bi mogao biti dobre kvalitete.

Prinos pšenice i do 20 posto manji

Osvrnuvši se na podatke i prijave u AKORD-u, iz Ministarstva poljoprivrede ističu da se ove godine ukupne površine pod pšenicom kreću na razini od 158 tisuća hektara, a da su s obzirom na nepovoljne uvjete proizvodnje, koji su utjecali na smanjivanje prinosa, očekivani prinosi i do 20 posto manji nego prošle godine.

Time se, kako kažu, proizvodnja zrna pšenice kreće na razini od oko 664 tisuća tona, a kada se tome pridodaju neprijavljene površine pod pšenicom, procjenjuje se da se ukupna proizvodnja pšenice ove godine kreće od 700 do 720 tisuća tona.

U odnosu na prve procjene žetve u ovoj godini, koja je bila nešto ranije nego prošle godine, iz Ministarstva procjenjuju da su površine pod pšenicom i prinos za po 15 posto manji nego lani, a ukupna proizvodnja manja i za 25 posto.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

S cijenama pšenice u Ministarstvu se ne bave niti smiju, napominjući da je to tržišna kategorija koja ovisi o ponudi i potražnji i koju određuju tvrtke-otkupljivači.

Iz HPK-a se procjenama zasađenih površina pšenice razlikuju od Ministarstva te kažu da je to oko 140 tisuća hektara, a što se tiče njezine cijene ističu da je viša nego lani.

S druge strane, podaci AKORD-a pokazuju da je pod kukuruzom ove godine u Hrvatskoj ukupno 273 tisuće hektara, od čega 3.733 hektara sjemenski usjev, a 14.284 hektara silažni.

Prve procjene o mogućem prinosu, kako navode iz Ministarstva, ukazuju na njegovo povećanje, pa se očekuje i viši prosječan prinos, na razini od 7,8 tona.

Ukupne prijavljene površine kukuruza po AKORD-u su za 15 posto veće nego u prošloj godini, no i 7 posto manje od prvih statističkih procjena za ovu godinu, dok se procjena ukupne proizvodnje zrna na 255.630 hektara (bez silažnog i sjemenskog kukuruza) uslijed boljeg prinosa i većih površina očekuje na razini 2 milijuna tona, što bi bio porast od 6 posto u odnosu na prošlu godinu.

I u HPK ove godine imaju velika očekivanja od kukuruza te ističu da obećava izuzetno visoke prinose, koje procjenjuju između 1,5 i 2 milijuna tona, pri čemu za njegovu cijenu procjenjuju da će zadržati lanjsku razinu.

U Ministarstvu, pak, kažu da se površine pod kukuruzom ove godine kreću od 300 do 350 tisuća hektara.

Očekuje se pozitivna vanjskotrgovinska bilanca te dvije kulture

Na upit Hine o ovogodišnjim kretanjima uvoza-izvoza pšenice i kukuruza, iz Ministarstva ističu da se u vanjsko-trgovinskoj razmjeni u odnosu na trgovinu s te dvije kulture očekuju pozitivni rezultati.

Navodeći podatke da je u prva četiri mjeseca ove godine izvezeno oko 20 tisuća tona pšenice i 100 tisuća tona kukuruza te da je u postojećim okvirima proizvodnje i potrošnje u Hrvatskoj prisutan tržni višak za izvoz od 120-150 tisuća tona pšenice, u Ministarstvu vjeruju da je do kraja ove godine potencijalno moguć rast izvoznih količina, koje bi mogle biti oko 120 tisuća tona.

Zbog lošije kvalitete pšenice vjeruju da će doći i do određenog uvoza pšenice kao poboljšivača, pri čemu ne iznose procjene količine.

Za kukuruz kažu da se uz očekivanja veće proizvodnje očekuje i znatniji izvoz, pogotovo u zadnjem kvartalu ove godine u kojoj bi se, prema procjenama, moglo ukupno izvesti oko 250 tisuća tona kukuruza.

Ocjenjujući da su hrvatski poljoprivredni proizvođači, pa i oni pšenice i kukuruza, nezaštićeni te da su podijeljeni i nije im postavljen smjer niti strategija kretanja proizvodnje i plasmana na tržište, iz HPK upozoravaju da bi zbog neizvjesnih situacija na tržištu država (RH) trebala intenzivno raditi na zaštiti domaćih proizvoda, samodostatnosti i njihovoj dostupnosti na domaćem tržištu.

Jedna od takvih situacija je i ova trenutna vezana za sankcije između Rusije i EU-a, pa iz HPK podsjećaju i da je Hrvatska danom pristupanja EU osigurala pravo primjene zaštitnih mjera u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu koji bi mogli nastupiti zbog povećanog unosa proizvoda iz drugih članica EU-a.

Jako je važno u ovom trenutku definirati koji su nam proizvodi od gospodarskog interesa i koji su najugroženiji, poručuju iz HPK.