Poljoprivrednici u Hrvatskoj rade 19 sati dnevno, no niti jedna grana poljoprivrede nema perspektivu i ne jamči osiguranu egzistenciju. Posljednje tri godine polja su pogođena vremenskim nepogodama, dok su poljoprivrednici pogođeni nikada skupljim troškovima proizvodnje. Državna zemljišta se  poljoprivrednicima daju u zakup po dvostruko većim cijenama nego pojedinim velikim proizvođačima, konkretno Agrokoru. Do sada niti jedna vlada nije saslušala stručnjake i postupila u najboljem interesu za poljoprivrednike. Stoga mladi ne mogu vidjeti pozitivan primjer, dok im stariji nikada neće preporučiti da se poput njih bave poljoprivrednom djelatnošću.

Zašto od 90 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava samo oko 22 tisuće uplaćuje doprinos za mirovinsko osiguranje?

Veliki broj tih osoba ima posao koji nije vezan za poljoprivredu, te stoga doprinosi idu preko drugih evidencija. Također, mnogi su već u mirovini ili u životnoj dobi kada nemaju puno koristi od uplaćivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje kroz nekoliko godina.

Što se može uraditi kako bi se pomladilo hrvatsko selo?

Ne može se riješiti problem mladih dok se ne pronađe cjelovito rješenje za poljoprivredu, potrebno je napraviti cijelu strategiju koja će hrvatske poljoprivrednike učiniti konkurentnima. No, ta strategija se neće napraviti dok se planovi izrađuje uz konzultacije s velikim proizvođačima kojima najviše pogoduje uništavanje malih proizvođača. Omogućimo li konkurentnost i perspektivu hrvatskom selu, mladi će se sami angažirati i početi baviti poljoprivrednom.