Poslodavcima s 'liste srama' koji izvlače dobit, a ne isplaćuju plaće radnicima, prijeti sudska bitka.

Država će od njih tražiti da dugovanja prema radnicima podmire iz privatne imovine, a inspekcija rada već je podnijela prvih sedam optužnih prijedloga. Pravnici upozoravaju; plan države da na taj način ispravi nepravdu je ishitren, nerealan i mogao bi donijeti više štete nego koristi. "Poslodavac trebao imati dovoljno poslovnog morala da prvo plati radnike i podmiri svoje obveze", rekao je ministar rada Mirando Mrsić u intervjuu Poslovnom dnevniku. Dodaje da "ukoliko ne isplaćuje plaće, a u isto vrijeme uzima dobit i kupuje primjerice nekretnine na svoje ili tvrtkino ime, otvoreno je pitanje čijim sredstvima se to koristi?".

Dok je za Vladu to pitanje morala, odvjetnici upozoravaju da je s pravne strane situacija puno kompleksnija. Bit poduzetništva je društvo s ograničenom odgovornosti koje omogućava da za obveze tvrtke garantira njezina imovina, strogo odvojena od imovine vlasnika, i to je među ključnim razlozima zašto se itko odlučuje na rizik poduzetništva. Vlasnik može odgovarati svojom imovinom samo u slučaju proboja pravne osobnosti, i to kada se dokaže zloupotreba. Upravo u tome je 'kvaka', objašnjavaju naši sugovornici, jer je dokazivanje zloupotrebe namjere klizak teren. 

Kokoš ili jaje
"Treba pozdraviti razotkrivanja kao što su lista poreznih dužnika i lista srama, no kod idućeg koraka i prebacivanja na osobnu materijalnu odgovornost vlasnika, treba biti oprezan i naći mjeru", kaže zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko. "Proboj pravne osobnosti postoji dugo u zakonu, no gotovo da nema prakse i usklađenih stavova. Puno poslodavaca s liste srama moglo bi doći na udar zakona, a u praksi je nemoguće utvrditi tko ne isplaćuje plaće iz objektivnih, a tko iz subjektivnih razloga", kaže Ljubenko. Za očekivati je, kaže, da će se naći vrlo malo poslodavaca s neblokiranim računom koji ne isplaćuju plaće dok bi većina mogla imati zamrznuti račun, a tada se sve svodi na pitanje 'što je bilo prije, kokoš ili jaje'. "Istjerivanje istine na čistac o tome tko je kriv za blokadu, neplaćanje dobavljača i u konačnici radnika je gotovo nerazrješivo jer tvrtke posluju s mozaikom kupaca, dobavljača među kojima je i država te više računa", kaže. 

Linićeva ideja
Naplata obespravljenih radnika s računa vlasnika koji su zloupotrijebili tvrtke i izvlačili dobit nije nova. Početkom 2013. najavio ju je tadašnji ministar financija Slavko Linić rekavši da će porezna uprava poduzetnicima naknadno naplaćivati  dugove koje su godinama izbjegavali osnivanjem novih tvrtki uz ostavljanje dugova u starim. Premda institut proboja pravne osobnosti postoji u zakonu o trgovačkim društvima od 1996., u gotovo 20 godina realno nije zaživio. Tek je od 2004. proširen s dioničkih i na društva s ograničenom odgovornošću, a prije dvije godine ušao i u porezni zakon.