Prva polovica godine u našoj je zemlji, barem kad se govori o prodaji novih automobila, u priličnom plusu. Istraživanje Promocije Plus pokazuje da je do kraja lipnja ove godine u Hrvatskoj je registrirano 21.133 nova osobna vozila što je za golemih 37,4 poto više od brojke koju smo zabilježili u prvoj polovici prethodne godine (tada je bilo registrirano 15.384 nova osobna vozila). Ove su brojke prilično ohrabrujuće, ali samo na prvi pogled. Varljivost brojki na prvi pogled proistječe iz nekoliko zanimljivih procesa, a za ovu priliku izdvojili smo četiri najvažnija.

Pa idemo redom. U prošloj je godini zabilježen rekordno niski broj registracija novih vozila, te je s tog naslova, statistički govoreći, lanjska osnovica bila izrazito niska. Tako je ovogodišnji skok tržišnih brojki lakše razumljiv ako se imaju na umu prošlogodišnji negativni trendovi i prilično niske brojke s kojim sada uspoređujemo iste veličine. A da bismo dobili čim realniju sliku pozlučit će nam usporedba s jednom drugom također recesijskom godinom. Kad bi se ovogodišnje podatke za pola godine uspoređivali s onima iz istog perioda 2011. godine (znači, u godini koja je jednako tako krizna kakva je i ova; namjerno je izbjegnuta usporedba s predkriznom 2008. godinom) onda se vidi utemeljenost ove tvrdnje o niskoj osnovici za usporedbu. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje spominjane 2011. godine zabilježen pad registracija novih osobnih vozila od visokih 8,7% (ove godine 21.133 registracije novih osobnih vozila prema 23.137 novih osobnih vozila u šest mjeseci 2011. godine).

Foto: Marko Prpić / Pixsell

Naravno, uzroke te lanjske niske osnovice možemo tražiti u nekoliko razloga: ekonomsko stanje u zemlji, velika očekivanja od ulaska u EU i utjecaj željenog smanjenje cijena vozila (koje se na kraju nije dogodilo), ali i prilično konzervativno poslovno planiranje rent-a-car tvrtki uoči lanjske turističke sezone. Uz ovu nisku osnovicu, drugi razlog ove velike korekcije trenda treba tražiti i u velikim javnim nabavama (kakve nismo zabilježili u ovom kriznom razdoblju, barem ne u tolikom broju). Tako su tržišne brojke dodatno napuhale javne nabave novih vozila za Vladu i ministarstva (oko 10 posto tržišta je bio ovaj "poguranac" iz javnih nabava). Ovaj veliki doprinos javnih nabava najviše je zabilježen u mjesecima velikog rasta tržišta novih vozila (ožujak, travanj i dio svibnja). U ostatku godine ne treba očekivati neki sličan "prinos" s naslova velikih javnih nabava u vladinom sektoru. Treći "uzročnik" rasta tržišta leži u zanavljanju i/ili proširenju voznog parka nekih poduzeća koja su u prvoj polovici godine podebljale brojke na sličnoj razini kao i javni sektor (velike javne nabave gospodarskog sektora). Posljednju skupinu razloga povećanja tržišta pronalazimo u povećanju broja isporuka vozila rent-a-car tvrtkama koje su povećale ovogodišnje kontigente za oko jednu četvrtinu u odnosu na lanjske količine novih vozila.

Foto: Marko Prpić / Pixsell

Imajući na umu ove informacije porast prodaje je posljedica ova četiri procesa, a nikako oživljavanja ekonomije. Da je ova tvrdnja ispravna pokazuje podatak o vrstama kupaca (vlasništvo) gdje se iz godine u godinu smanjuje udio tzv. privatnih kupaca (građani). Svega 28,5 posto od novih vozila u prvih je šest mjeseci ove godine kupljeno od strane građana (prije krize je omjer bio bitno drugačiji, odnosno oko 60% je otpadalo na građane kao kupce a pravne osobe do 40%). I sve dok bude ovakav omjer nećemo moći govoriti o značajnijem oživljavanju tržišta novih vozila.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Raste prodaja novih, a još i više rabljenih vozila
U našoj je zemlji u prvih je šest mjeseci ove godine registrirano 21.133 nova osobnih vozila, što je za 5.749 vozila ili 37,4 posto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Znatno veći rast na međugodišnjoj razini zabilježen je za rabljena osobna vozila kod kojih je rast od 214,9 posto (s 5.845 iz prvih šest mjeseci prošle godine na ovogodišnjih 18.407). Tako je trend kod rabljenih vozila, a koji je započet ulaskom u EU, nastavljen i u prvih šest mjeseci ove godine. Pri tom je važno podvući kako je i dalje najveći dio rabljenih vozila koja se uvoze u Hrvatsku stara deset i više godina. Ovaj je skok ali i starosna struktura uveženih rabljenih vozila zravna posljedica ulaska RH u EU čime su ukinute neke barijere za uvoz rabljenih vozila. To je s jedne strane povećalo uvoz, ali i znatno promjenilo starosnu strukturu uveženih vozila, a time i voznog parka.
Promatrano skupno, odnosno registracije novih i rabljenih osobnih vozila, zabilježen je rast registracija od 86,3%, odnosno u šest je mjeseci registrirano 18.311 osobnih vozila više u odnosu na isti period lanjske godine. Uz važnu napomenu, znatno je veći doprinos ovom skoku na strani rabljenih vozila.

Foto: Marko Prpić / Pixsell

Volkswagen prvi u Hrvatskoj i Europi
Promatrajući ovogodišnje rezultate a nakon šest mjeseci vrh ljestvice pripada Volkswagenu koji s 3.336 vozila ima 15,8 posto tržišta (u odnosu na lanjskih 2.567 vozila i tržišni udio od 16,7 posto). Na drugom je mjestu Opel s 2.851 vozila ili 13,5% tržišta. Škoda je sada na trećem mjestu s 2.477 vozila ili 11,7% tržišta. Peugeot je četvrti koji s 1.449 vozila pokriva 6,9% tržišta, dok Citroën s 1.223 vozila ima 6,1% tržišta. Slijede Renault s 1.129 vozila (5,3%), Ford sa 1.057 vozila (5%), Hyundai sa 1.053 vozila (4,98%), Toyota sa 792 ( 3,7%) i Kia sa 700 vozila (3,3%). U premium segmentu, u troboju tri njemačka proizvođača, Audi je s 677 registriranih vozila ispred BMW-a koji je registrirao 517 vozila, a na začelju je Mercedes s 357 registriranih vozila.

Zanimljiv je još jedan podatak: među 38 marki vozila čija su vozila registrirana u prvih pet mjeseci u našoj zemlji, porast registracija u odnosu na prošlogodišnji isti period zabilježile su njih 27. Pet se marki izdvaja s nešto većim rastom: Mitsubishi (+238%), Škoda (+233%), Fiat (rast 195%), Seat (+108%) i Mini (+92%), dok su s najvećim padom sljedeće marke automobila: Chevrolet (-69%), Kia (-20%), Honda (-15%) i Hyundai (-2%).
Na vrhu najprodavanijih modela u našoj zemlji u prvih je pet mjeseci Škoda Octavia s 1.543 vozila, a slijede VW Golf (1.178), Opel Astra (1.126), Opel Corsa (1.114), VW Polo (929), Hyundai i30 (680), Škoda Rapid (579), Ford Fiesta (531), Volkswagen Up (489) i VW Passat (457).

Na europskom je tržištu Volkswagen s 12,1 posto tržišnog udjela na prvom mjestu, a slijedi Ford sa 7,4 posto, Opel (6,9%), Renault (6,8%), Peugeot (6,1%), Audi (5,6%), BMW (5,1%), Citroen i Mercedes (po 4,9%) i Fiat (4,7%). Prvih deset marki pokriva 64,5 posto europskog tržišta.

S velikim zanimanjem ćemo nastaviti pratiti kretanje prodaje automobila u našoj zemlji, te naravno odnos prema lanjskim trendovima. Za pretpostaviti je da će na mjesečnoj razini ublažavanje rasta biti zabilježeno u drugom dijelu godine, odnosno nakon prve godišnjice članstva u EU. Moglo bi se reći kako bi druga polovica ove godine mogla znatno više sličiti na drugu polovicu 2013. nego na prvi dio ove godine, stoji na kraju izvještaja Promocije Plus