Nastavak ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka utjecao je na dodatno snižavanje premije za rizik na svjetskim financijskim tržištima, navode iz HNB-a.
Rizici za financijsku stabilnost Hrvatske smanjeni su zahvaljujući dodatnom snižavanju premije za rizik na svjetskim financijskim tržištima i malo boljim izgledima za domaće gospodarstvo, ocjenjuje Hrvatska narodna banka (HNB) u najnovijoj publikaciji Financijska stabilnost.
Nastavak ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka utjecao je na dodatno snižavanje premije za rizik na svjetskim financijskim tržištima, navode iz HNB-a.
Rizici za financijsku stabilnost Hrvatske smanjeni su zahvaljujući dodatnom snižavanju premije za rizik na svjetskim financijskim tržištima i malo boljim izgledima za domaće gospodarstvo, ocjenjuje Hrvatska narodna banka (HNB) u najnovijoj publikaciji Financijska stabilnost.
Nastavak ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka utjecao je na dodatno snižavanje premije za rizik na svjetskim financijskim tržištima, navode iz HNB-a.
Takvo povoljno okružje utjecalo je i na premiju za rizik Hrvatske, pa je posljednje izdanje državne obveznice na međunarodnom tržištu od 1,25 milijardi eura, dosad rekordno izdanje u eurima, izdano uz prinos od svega 4,01 posto, najniži prinos na eursko izdanje dosad.
„U takvim se uvjetima rizik refinanciranja relativno visokog iznosa vanjskoga duga koji dospijeva u 2014. smanjuje“, poručuje središnja banka. Dodaju i kako je rizik za financijsku stabilnost smanjen i zahvaljujući 'malo manje lošim' makroekonomskim izgledima za domaće gospodarstvo.
„Djelomični oporavak strane potražnje doveo je do rasta izvoza u prvom tromjesečju 2014., a u uvjetima još potisnute domaće potražnje za cijelu se godinu očekuje povećanje viška na tekućem računu platne bilance na 1,9 posto BDP-a, što smanjuje rizike za stabilnost deviznog tečaja kune, koja je važna za financijsku stabilnost visokoeuroizirane ekonomije“, ocjenjuju u HNB-u.
Ipak, napominju da su rizici za financijsku stabilnost koji proizlaze iz domaće ekonomije još znatni, a povezani su s daljnjim izostankom gospodarskog rasta i još uvijek snažnorastućim javnim dugom.
Kako ističu, iako bi procedura prekomjernog deficita (EDP) trebala pružiti okvir za fiskalnu politiku koja će osigurati održivost javnog duga u idućem razdoblju, znatan rast državnog duga u proteklih nekoliko godina te dugotrajna recesija utječu na relativno lošu percepciju Hrvatske na međunarodnim financijskim tržištima.
„Ona se ogleda u relativno visokim premijama za rizik u odnosu na usporedive države te čini trošak financiranja gospodarstva visokoosjetljivim na promjene sklonosti ka riziku na svjetskim financijskim tržištima“, navode iz HNB-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu