Zagrebačka Lupus gradnja, splitski Konstruktor Inženjering, Osijek Koteks, Zagorje Tehnbeton, neke su od tvrtki iz samog vrha jučer objavljene liste neisplatitelja plaća, na kojoj je 5620 pravnih osoba i 1418 fizičkih osoba.

Među tvrtkama na listi čak su i neke iz državnog portfelja poput riječkog 3.maj MID. Iz gospodarskih i redova ekonomskih stručnjaka suzdržani su tonovi oko same objave liste. U pravilu se mogu sažeti da država ima potrebne zakonske okvire kojima može spriječiti neisplatu plaća, te ne vide efekt koji se kani postići ovim potezom.Davor Majetić, glavni ravnatelj HUP-a ističe kako poslodvaci uvijek podupiru uvođenje reda i poštivanje zakona, pa tako i u slučaju objave liste onih koji ne isplaćuju plaće, no pitanje je, kaže, kakve daljnje namjere s njom država ima.

"Mi se nadamo da će ona značiti konkretne akcije države, da će Porezna uprava, ministarstva financija i rada s poslodavcima s liste otvoriti razgovore i utvrditi razloge zbog kojih su tvrtke u toj situaciji, jer neisplata plaća znak je ili velikog problema ili ozbiljnog kršenja zakona i izvlačenja novca. Ako je netko iz objektivnih razloga ušao u probleme, a ima proizvod i perspektivu, pozitivno bi bilo da država pomogne u nalaženju modela za prevladavanje krize, no ako je netko kršio zakone i iskoristio radnike, nadamo se da će takve država što prije ukloniti s tržišta jer su oni za sve poslodavce nelojalna konkurencija", ističe Majetić. Djelomično ove dvojbe uklanja nalog ministra financija Borisa Lalovca Poreznoj upravi da u suradnji s inspekcijskim službama krene u utvrđivanje razloga neisplate plaća, kako bi se utvrdilo odgovornost direktora ili članova tvrtki, eventualne nezakonitosti, izvlačenje novca i stjecanje imovinske koristi, te da u tim slučajevima pokrenu prekršajne ili kaznene postupke.

"Samom objavom podataka neće se ništa značajno postići, osim što će se ubrzati ono neminovno, a to je kraj poslovanja većine od tih tvrtki, jer će se sada još teže izvući iz situacije, budući da će dobavljači i svi koji posluju s njom, a nisu znali za neisplatu plaća, to sada znati. Neisplata plaća znak je lošeg poslovanja, jer dobro vodstvo će na vrijeme predvidjeti rizike i pripremiti se za ulazak u teškoće, osigurati financiranje i buduće poslovanje", kaže Vladimir Ferdelji, predsjednik Hrvatske udruge menadžera HUM-Croma. No, dodaje, nema opstanka na silu, a pomiriti se s time da netko ne isplaćuje plaću značilo bi po njemu pristati da netko danas živi kao robovlasnik. Velika očekivanja od liste neisplatitelja plaća nemaju ni u HGK.

"Liste srama dosad nisu postizale željene učinke. Postoji zakon koji jasno propisuje posljedice za poslodavca koji ne isplaćuje plaće, ono što je potrebno jest osigurati njegovu provedbu, smatra Luka Burilović, predsjednik HGK. Za razliku od njega, ekonomski savjetnik predsjednika RH Ive Josipovića Boris Cota vidi pozitivne efekte koji mogu proizići iz objave liste. Povećat će, kaže, transparentnost, jer javnost ima pravo znati tko ne isplaćuje plaće svojim zaposlenicima, a potaknut će se i analizu zašto je uz sve pravne mehanizme i danas moguće ne isplaćivati plaće, te što je potrebno mijenjati da se poboljša funkcioniranje u državi. "No, važno je i da se čuje od onih s liste objašnjenje razloga neisplate plaća, posebno ako je riječ o uzrocima vezanima uz državu. U svakom slučaju, otvorit će se nova rasprava i pritisak na uvođenje više reda, što je samo po sebi dobro", uvjerava Cota.