Od kada je početkom 2000-ih prvi puta globalna zajednica postala svijesna opasnosti globalnog zagrijavanja i onečišćenja, i kada su 2004. donesene poznate smjernice 20-20-20 koje su podrazumijevale do 2020. godine 20-postotno smanjenje potrošnje električne energije i 20 posto ukupno potrošene energije iz obnovljivih izvora, prema nekim metodologijama je ovaj zadnji uvijet zadovoljen već sada. 

Pitanje hidroelektrana
Naime, prema analizi grupacije za promicanje obnovljivih izvora energije u 21. stoljeću "REN21", svijet je krajem 2013. iz fosilnih i nuklearnih izvora dobivao 77,9 posto ukupno proizvedene električne energije, a iz obnovljivih izvora 22,1 posto. Naravno, kao i u svim ostalim statistikama, i u ovoj je ključno pitanje metodologije. Tako, za primjer, mnoge zemlje ne ubrajaju velike hidroelektrane (HE) u sustav obnovljvih izvora energije (OIE). Europska unija prihvaća hidrocentrale do 10 megavati kao energetske objekte u statusu obnovljivih izvora. Neke zemlje poput Portugala, Španjolske, Irske, Grčke i Belgije su prihvatila 10 MW kao gornju granicu instalirane snage za male hidroelektrane.
 

U Italiji je granica 3 MW, u Švedskoj 1,5 MW, u Francuskoj 8 MW, u Indiji 15 MW, a u Kini 25 MW. Ako se uzme u obzir da u godišnjem pregledu REN21 od ukupne količine "zelene energije" nje čak 74 posto otpada na na hidroptencijal, jasno je da ova analiza nije pravila razliku između male hidroelektrane kakva je za prmijer MHE Pleternica kod Požege snage 220 kilovata (0,2 MW) ili pak one najveće u svijetu, Tri kanjona u Kini koja je snage 22.500 megavata. Za Hrvatsku je hidropotencijal vrlo važan izvor energije i koji s 2100 megavata instalirane snage čini 55 posto ukupnih energetskih potencijala. Iskoristivost HE ovisi o hidrološkoj situaciji, odnosno o količini padalina i posljedično visinama vodotoka. Prosječno se iz hidropotencijala zadovolji trećina naših godišnjih potreba za električnom energijom koja se kreću na razini od 15 teravat sati. Hrvatska ima 17 velikih hidroelektrana, snage veće od 10 MW, i 20-ak manjih. Najveća domaća hidroelektrana je Zakučac na rijeci Cetini instalirane snage 486 MW. U raznim zemljama se, zbog geografskih i geoloških razloga, prevladava jedna vrsta obnovljivih izvora.

Za primjer, energija vjetra pokriva 33,2 posto potreba za električnom energijom u Danskoj, te 20,9 posto u Španjolskoj, a u Italiji je solarna tehnologija pokrila 7,8 posto potreba za električnom energijom. Geotermalna energija čini 29 posto električne proizvodnje u Islandu, te više od petinu u Keniji i El Salvadoru. Sama Hrvatska ima trenutno u OIE instaliranu snagu od 321 MW u 930 "postrojenja". Od toga 280 MW u 12 vjetroelektrana s 148 agregata, te 29 MW u solaru. Što se tiče instalirane snage obnovljivih izvora, predvodnici su i dalje Kina, Brazil, Kanada, SAD i Njemačka. Kina ima skoro četvrtinu (24%) instalirane snage OIE uključujući čak 260 GW hidroelektrana. Kada se ne gledaju hidroelektrane predvodnici su Kina, SAD, Njemačka, te Španjolska, Italija i Indije. 

Prednjači Europa
U top 20 zemalja (bez hidroelektrana) sa instaliranom snagom OIE po stanovniku su na prvim mjestima zemlje iz Euope, i to Danska ispred Njemačke, Portugala, Španjolske i Švedske. Europa ima i najveći udio instaliranih OIE bez hidroelektrana na svjetskoj razini sa udjelom od 42 posto, ali taj udio svake godine sve više pada uslijed razvoja drugih regija. Kina je lani po prvi puta imala proizvodnju iz obnovljivih veću od 1000 TWh čime je udio obnovljivih izvora bio veći od 20 posto, a u EU su instalacije OIE predstavljale 72 posto novih instaliranih elektrana, a u odnosu na 70 posto godinu dana ranije. Udio obnovljivih izvora je u SAD-u porastao na 12,9 posto, unatoč padu udjela hidroelektrana, dok je u zadnjih pet godina udio proizvodnje iz ugljena pao za 19 posto.

Španjolska je pak postala prva zemlja sa najvećim udjelom proizvodnje električne energije u energetskom miksu iz vjetroelektrana, i to sa 20,9 posto prošle godine. Indija je dodala više od 4 GW obnovljivih pri čemu je skoro 70 posto došlo iz vjetroelektrana i solarnog fotonapona, ali su OIE činili samo 17 posto svih instalacija prošle godine. Početkom prošle godine je bar 18 zemalja proizvelo više od 10 posto električne energije iz obnovljivih izvora energije koji nisu hidroelektrane.Sve više se razvijaju i zelena tržišta električne energije pri čemu je predvodnik Europa, odnosno Njemačka gdje čak 12,5 posto svih privatnih kućanstava ciljano kupuje energiju iz obnovljivih izvora energije, te su prošle godine oni bili zaslužni za potrošnju od 15 TWh.
 

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Investicijski potencijal
Osim benefita po zdravlje ljudi i održivi razvoj, obnovljivi izvori energije su i veliki investicijski potencijal koji uključuje stotine milijarde dolara i milijune zaposlenih. REN21 procjenjuje da je lani u svijetu u OIE uloženo 214 milijardi dolara – uključjujući proizvodnju struje, topline te biogoriva. To je pad već drugu godinu za redom i dosta manje od 250 milijardi dolara iz 2012. ili rekordnih 279 milijardi u 2011. godini. Za usporedbu spomenimo da je 2004., kada su postavljeni ciljevi 20-20-20, u obnovljive izvore globalno uloženo oko 40 milijardi dolara. Taj iznos je naredne godine narastao na 65, a uskoro i na 100 milijardi. Manja stagnacija je bila kriznih 2008. i 2009., a nakon toga opet dolazi do velikog zamaha, s 168 milijardi u 2009. na 227 milijardi dolara naredne godine.

Isto tako, OIE su sektor koji trenutno direktno zapošljava 6,5 milijuna ljudi. Najviše radnih mjesta, 2,27 milijuna, vezano je uz solarnu tehnologiju, a slijedi biogorivo s 1,45 milijuna. No, ako bi se gledala bioenergija (biomasa, biogorivo i bioplin), onda taj sektor veže čak 2,5 milijuna radnih mjesta. Tehnologija vjetra zapošljava 834.000 ljudi, a tu je i biomasa s 782.000. Kako Kina prednjači po gotovo svim parametrima u OIE, tako je i u broju zaposlenih. U toj zemlji zelena energija veće čak 2,64 milijuna radnih mjesta. Daleko iza je Brazil s 894.000 zaposlenih, uglavnom u sektoru bigoriva – etanola. Značajan broj radnih mjesta na ovoj tehnologiji imaju još SAD, Indija te Njemačka. Na razini čitave EU uz OIE je vezano oko 1,24 milijuna zaposlenika. 

Poticaji

Borba s fosilnim gorivima

Iako ulaganja u obnovljive izvore energije rastu u čitavom svijetu, lani je došlo do malog zastoja u najrazvijenim zemmljama – SAD i EU. Razlog za to su smanjenje ili ukidanje poticaja. Naime, OIE se natječu u sektoru u kojem fosilna goriva i nuklearna energija još uvijek primaju velike poticaje, te time usporavaju investicije u obnovljive izvore. Poticaji za njih su nekoliko puta veći nego za OIE, a procjenjuju se na 544 milijardi do 1,9 bilijuna dolara. Veliki problem obnovljivih izvora su i problemi sa prijenosnim sutavima za električnu energiju koji ograničavaju proizvodnju.