Prošlog smo tjedna obilježili godišnjicu ulaska u Europsku uniju. To je potaklo mnoge na osvrt i analizu: što smo napravili, kamo smo stigli, je li postignuto dovoljno, možemo li biti zadovoljni.

U prvi plan su potpuno očekivano isplivali ekonomski aspekti našeg priključenja: zašto nam ulazak u EU nije pomogao u prevladavanju recesije te je li cijena članstva previsoka i zašto nismo povukli dovoljno sredstava iz europskih fondova? Nažalost, veliki je broj osvrta poprilično negativan i pesimističan, čak razočaran. Očekivanja od Europske unije bila su veća. Ne može se reći da su hrvatski građani bili euforični kada su prije godinu dana ulazili u Uniju. Uzrok nedostatka većeg entuzijazma vjerojatno je posljednica trenutka našeg pridruživanja – ušli smo u doba kada je i sama Europska unija bila pogođena financijskim problemima i preispitivanjima o svrsi ove zajednice. Usprkos tome, veliki se broj građana – pa i političara – bar potajno nadao i očekivao da će nam članstvo u EU donijeti stabilnost ekonomije i konačni izlaz iz krize. 

Izbjegavanje stvarnih reformi
U tome Hrvati nisu ništa drugačiji od ostalih zemalja članica – ova očekivanja zajednička su i vrlo visoko na listi svim građanima Europske unije. Hrvatska je sa 66% građana koji su izjavili da od Unije prije svega očekuju ekonomsku stabilnost i izlaz iz krize na prvom mjestu ljestvice (koje dijeli s Bugarskom) prema Eurobarometru 80, istraživanju mnijenja koje redovito provodi Europska komisija, odnosno Glavna uprava za komunikaciju. Slične stavove imaju i u zemljama s bitno manjim problemima – kao što su Austrija (61%) ili Poljska (59%) gdje je najveći broj građana istaknuo ovo očekivanje. No, jedno drugo pitanje Eurobarometra puno bolje oslikava način razmišljanja i stavove hrvatskih građana.

Naime, samo je 20% Hrvata izjavilo da od članstva u Uniji očekuju suradnju, političko vodstvo i usklađivanje legislative. Usporedbe radi, u zemljama poput Nizozemske (53%), Austrije (42%) ili Belgije (41%) građani su ovu temu izdvojili kao najvažniju.Upravo u odgovoru na ovo pitanje nalazi se osnovni uzrok problema. Ekonomski napredak nam je poželjan i prihvatljiv, ali bilo kakve značajnije promjene nisu. Kod nas još nije dovoljno osvještena činjenica da se gospodarska kriza razmahala upravo zbog dugogodišnjeg izbjegavanja stvarnih reformi. Sporo i nedovoljno prilagođavanje novim okolnostima ogledalo se između ostalog u dugogodišnjim problemima pri pokušajima korištenja predpristupnih fondova.Možda je sada idealan trenutak da se zamislimo i prihvatimo činjenicu da članstvo u Europskoj uniji daje velike mogućnosti, ali to mora biti popraćeno i našom spremnošću na promjene.

Ekonomska kriza koja za posljedicu ima sve manji broj zaposlenih, pad standarda i sve veće probleme u punjenju državnog proračuna neće se prevladati bez korijenitih promjena našeg društva. Otvaranje europskih tržišta pokazuje određene pozitivne pomake. Hrvatski izvoz ove godine raste usprkos napuštanju Cefte te deficit u robnoj razmjeni pada. To je ohrabrujući signal koji ukazuje na to da u hrvatskom gospodarstvu postoji zdrava jezgra koja je u stanju konkurirati na izbirljivim europskim tržištima. Na Vladi je sada da pokaže namjeru i odlučnost da tu jezgru sačuva i stvori uvjete za njezin rast. Novac iz europskih fondova koji nam stoji na raspolaganju kao i ostalim državama članicama puno će se bolje koristiti kada nestanu naše stare slabosti poput birokratskih i administrativnih prepreka, ali i optimalnijeg Zakonu o radu.

Upravljanje očekivanjima
Usto, nužno je bolje upravljati očekivanjima. Realnost je da će značajniji oporavak BDP-a trebat pričekati jer njega nema bez rasta domaće potražnje. Hrvatska je još uvijek iznimno zatvorena ekonomija i stanje domaćeg tržišta je iznimno važno. Pri tome malo optimizma bi nam svakako dobro došlo jer prekid tranda pada domaće potrošnje ne može se dogoditi bez optimističnih vijesti, a stvarne promjene bi mogle biti prvi povod za takve vijesti.  Da je upravljanje očekivanjima građana itekako važno pokazala je prošle godine upravo Europska unija. Naime, Europska komisija i Glavna uprava za proširenje vrlo su ozbiljno shvatile rezultate tadašnjeg Eurobarometra 76 koji je ukazivao na zabrinutost građana u velikom broju zemalja članica zbog novog proširenja u doba krize.

Stoga su uoči proširenja u suradnji s internacionalnom PR agencijom Grayling kreirali informativnu kampanju "Welcome Croatia!" s ciljem upoznavanja žitelja Unije s budućom novom članicom Hrvatskom i njezinim dostignućima te istaknutim pojedincima iz svijeta umjetnosti, književnosti, sporta – ali i poduzetništva. Dakle, cilj je bio informirati građanje Europske unije jer što imaju više, točnije i ujednačenije informacije, manje strepe od nepoznatog te imaju realnija očekivanja. Nadam se da će Vlada i njezine instutucije također uvidjeti važnost i nužnost preciznog informiranja i strukturiranog komuniciranja kako bi od građana dobili podršku za svoje poteze.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji