EN DE

Hrvatska zadovoljava dva od pet kriterija za eurozonu

Autor: Poslovni.hr/Hina
04. lipanj 2014. u 12:32
Podijeli članak —
Thinkstock

Hrvatska zadovoljava dva od pet kriterija potrebnih za ulazak u eurozonu, kaže se u izvješću o konvergenciji za 2014. godinu, koje je u srijedu objavila Europska komisija.

 Hrvatska zadovoljava dva od pet kriterija potrebnih za ulazak u eurozonu, kaže se u izvješću o konvergenciji za 2014. godinu, koje je danas objavila Europska komisija.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Za ulazak u eurozonu razmatraju se sljedeći kriteriji: inflacija, koja ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom, proračunski deficit, koji treba biti ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), javni dug, koji mora biti ispod 60 posto BDP, dugoročne kamate, koje ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama, i stabilnost tečaja, koji podrazumijeva sudjelovanje u Europskom tečajnom mahanizmu i taj kriterij od osam zemalja ispunjava samo Litva, koja preuzima euro početkom sljedeće godine.

 Hrvatska zadovoljava dva od pet kriterija potrebnih za ulazak u eurozonu, kaže se u izvješću o konvergenciji za 2014. godinu, koje je danas objavila Europska komisija.

Za ulazak u eurozonu razmatraju se sljedeći kriteriji: inflacija, koja ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom, proračunski deficit, koji treba biti ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), javni dug, koji mora biti ispod 60 posto BDP, dugoročne kamate, koje ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama, i stabilnost tečaja, koji podrazumijeva sudjelovanje u Europskom tečajnom mahanizmu i taj kriterij od osam zemalja ispunjava samo Litva, koja preuzima euro početkom sljedeće godine.

Hrvatska zadovoljava kriterije po inflaciji i dugoročnim kamatama, a također je, jedina uz Litvu, koja zadovoljava i kriterij zakonodavne usklađenosti s Europskom monetarnom unijom.

U izvješću o konvergenciji ocjenjuje se stupanj pripremljenosti za prelazak na euro onih zemalja članica EU-a koje su još izvan eurozone, a koje po Ugovoru trebaju pristupiti toj ekonomskoj i monetarnoj uniji. Izvješće o konvergenciji za 2014. odnosi se na osam zemalja članica: Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Švedsku.

Komisija je ocijenila da Litva u potpunosti zadovoljava sve kriterije i ona bi trebala ući u eurozonu 1. siječnja iduće godine, dok od ostalih sedam zemalja nijedna ne ispunjava sve kriterije.

Sve zemlje članice, osim Velike Britanije i Danske, dužne su uvesti euro čim ispune uvjete za to. Do sada je u eurozoni 18 zemalja članica, a još osam zemalja je ostalo izvan toga kruga.

Guverner HNB-a Boris Vujčić nedavno je prigodom obilježavanja 20. obljetnice uvođenja kune istaknuo istaknuo da bi eventualno obilježavanje 30. obljetnice možda moglo značiti neuspjeh.

"Za razliku od nekih drugih stvari u životu, u ovom slučaju veća obljetnica bi mogla označavati neuspjeh, a ne uspjeh. Naravno, pretpostavka je da će eurozona za deset godina biti i dalje tu, kompletnija i time jača. Hoćemo li uspjeti izgraditi efikasne institucije, voditi politiku ciklički uravnoteženog proračuna i stvoriti povoljnu ulagačku klimu, sa što manje birokratskih zapreka, pravnih nesigurnosti, nepotrebnih propisa, sa što manje (kvazi)monopola na području tržišta roba i usluga, s dobro obrazovanom radnom snagom, da ne nabrajam sve strukturne reforme koje su potrebne, najviše ovisi o spremnosti društva na reforme, odnosno o političkoj ekonomiji", rekao je u svom izlaganju Vujčić.

Komisija u svom izvješću kaže da je Hrvatska u zakonodavnom smislu posve usklađena i da je zajamčena potpuna neovisnost HNB-a. Hrvatska je također usklađena i s odredbama koje zabranjuju monetarno financiranje javnog sektora.

U pogledu inflacije, prosječna stopa na godišnjoj razini, 2012. godine bila je nešto iznad dva posto, 2013. povećana je na četiri posto, a u travnju ove godine 1,7 posto, navodi Komisija. Prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj u razdoblju travanj 2013. – travanj 2014. bila je 1,1 posto, što je 0,6 posto ispod referentne vrijednosti.

Što se tiče proračunskog deficita, Komisija navodi da je Hrvatska od siječnja ove godine u Postupku prekomjernog deficita (EDP). Također se kaže da se hrvatska Vlada u svom konvergencijskom programu, koji je predala Komisiji 24. travnja ove godine, obvezala da će svesti proračunski deficit ispod tri posto 2016. godine.

U vezi sa stabilnošću tečaja, Hrvatska ne sudjeluje u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II). Svaka zemlja prije ulaska u eurozonu mora provesti u ERM II najmanje dvije godine.

Komisija navodi da je u posljednje dvije godine kuna bila prilično stabilna, s tečajem između 7,4 i 7,7 kuna za euro. U izvješću se kaže da je Hrvatska krajem prošle godine imala međunarodne rezerve u visini 12,9 milijardi eura, što je 29 posto BDP-a i što 100 posto pokriva kratkoročne vanjske dugove. U pogledu monetarnih agregata, međunarodne rezerve pokrivaju 173 posto monetarne baze.

Što se tiče dugoročnih kamata, prosječna godišnja stopa pala je sa 6,9 posto koliko je bila u srpnju 2012. na oko 4,6 posto krajem prošle godine. Prosječni prinos u proteklih godinu dana na hrvatske obveznice bio je 4,8 posto, što je 1,4 postotna boda ispod referentne vrijednosti u EU-u.

Kriterij dugoročnih kamata odnosi se na prinose na državne obveznice s rokom dospijeća od oko šest godina. Komisija ističe da je pri ocjeni ovoga kriterija potreban veliki oprez, budući da nema državnih obveznica denominiranih u kunama s duljim rokom dospijeća.

Komisija pri ocjeni spremnosti preispituje i dodatne kriterije poput bilance plaćanje, integriratnosti u financijsko i robno tržište.

Autor: Poslovni.hr/Hina
04. lipanj 2014. u 12:32
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close