Listopad je četrnaesti uzastopni mjesec kako imovina otvorenih investicijskih fondova neprestano raste. Imovina svih 57 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom je prema podacima Hanfe 31. listopada iznosila rekordnih 14 milijardi i 368 milijuna kuna. U usporedbi s rujnom imovina je porasla za 943 milijuna kuna. Toliki rast nije zabilježen sve od ožujka kad je imovina fondova porasla za 1,115 milijardi kuna. Za rast su najviše zaslužni dionički i mješoviti fondovi, a imovina obvezničkih i novčanih fondova se smanjila.
Novac od Plive
Imovina fondova je od početka godine porasla za 5,532 milijarde kuna, odnosno za 62,61 posto, a u posljednjih mjesec dana za 7,02 posto u odnosu na mjesec prije, odnosno za 943 milijuna kuna. To znači da je 17 posto cijelog ovogodišnjeg rasta imovine ostvareno upravo u listopadu. Budući da je novac od prodaje Plive bio isplaćen tek krajem listopada, očito je da se taj novac još nije prelio u fondove te da je rast uzrokovan uplatama sredstava iz drugih izvora te samim rastom vrijednosti udjela pojedinog fonda. Za tako jak, ali ipak očekivan rast zaslužni su veliki prinosi fondova koji su potakli građane da dio svoje ušteđevine prenesu iz bankovne štednje u po prinosima mnogo atraktivnije fondove. Također je primjetno smanjivanje imovine konzervativnih novčanih i obvezničkih fondova jer veliki dio ulagača novac iz tih fondova preusmjerava u dioničke i mješovite radi njihovih prinosa. U posljednjih 12 mjeseci očiti je trend jačanja tržišne pozicije mješovitih i dioničkih fondova koji su u ovoj godini ostvarili prinose čak do 60 posto, za što je velikim djelom zaslužno i preuzimanje Plive. Preuzimanje Plive i inicijalna javna ponuda Ine u medijima jako su zastupljeni tako da je mnogo građana prvi put pojačano izloženo temama o investiranju gdje se često spominju i fondovi pa preuzimanje Plive i Inin IPO svakako pozitivno utječu na priljev sredstava u fondove. Povećani priljev sredstava je za fondove dvosjekli mač. Naime, sve više je mješovitih i dioničkih fondova čija imovina je prešla 400 milijuna kuna, a većina njih gotovo isključivo investiraju na Hrvatsko dioničko tržište. Problem nastaje kad svi ti fondovi žele kupiti vrijednosne papire, a na tržištu nema toliko ponude dionica koliko bi fondovi mogli pokupiti bez da osjetno dižu cijene. U takvim se slučajevima fondovi rado koriste taktikom trenutnog spuštanja cijena tako da se jednostavno maknu s kupnje i neki mali ulagači panično prodaju dionice kad se desi pad tržišta od 5 do 10 posto u roku od tjedan ili mjesec dana, a fondovi u takvim situacijama jeftinije kupe dionice. Znači da su “veliki” fondovi ograničeni pa zbog toga analitičari vide veći potencijal, odnosno veću mogućnost stvaranja natprosječnih prinosa u fondovima koji imaju imovinu manju od 400 milijuna kuna. U listopadu su najveći porast imovine zabilježili dionički fondovi. Njihova imovina je u promatranom razdoblju porasla za 604 milijuna kuna na 3,435 milijardi kuna. U usporedbi s krajem rujna rast u listopadu predstavlja povećanje dioničkih fondova za 21,35 posto. Ukupna imovina svih mješovitih fondova je porasla za 417 milijuna kuna, odnosno za 8,38 posto i krajem listopada iznosila je 5,389 milijardi kuna. PBZ Global fond je treći mješoviti fond čija imovina je prešla milijardu kuna.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu