Konačan iznos šteta od poplava na infrastrukturi i industrijskim postrojenjima u Srbiji i Bosni i Hercegovini vjerojatno neće biti poznat još nekoliko tjedana, ali već sada je jasno da je riječ o pravoj katastrofi koja će značajno unazaditi gospodarstvo te dvije zemlje i ugroziti inače nizak životni standard građana.

U Srbiji su javna poduzeća jučer dale prve procjene štete i ona, prema riječima ministrice građevinarstva i prometa Zorane Mihajlović, iznosi stotine milijuna eura.

Kopovi kao umjetna jezera

Mihajlović, koja je i predsjednica Komisije za procjenu štete od poplava, navela je da je od 17.000 kilometara cesta prvog i drugog razreda uništeno 3500 kilometara, 250 mostova je srušeno, dok je urušeno 2500 stambenih građevinskih objekata. Veliki su problemi i sa željezničkom infrastrukturom jer se velikom dijelu pruge, oko 30 posto, uopće ne može prići.

Generalni direktor Željeznica Srbije Dragoljub Simonović rekao je da je do sada procijenjena šteta te kompanije oko šest do sedam milijuna eura. Među najviše pogođenim kompanijama je Rudarski bazena Kolubara. Prema riječima Milorada Grčića najveći problem će biti osposobljavanje kopa Tamnava zapadno polje, za što će biti potrebno čak godinu dana.

“Tamnava zapad je pretvorena u umjetno jezero, a da bi se voda ispumpala trebat će nam oko godinu dana”, rekao je Grgić RTS-u. Na prostoru Tamnava-Zapadno polje nalazi se oko 210, a u kopu Veliki Crljeni oko 26 milijuna kubika vode koja je donijela rijeka Kolubara.

Iz kopa Veliki Crljeni voda će biti ispumpana za dva mjeseca, nakon čega će biti obnovljena proizvodnja. Vađenje ugljena na ostalim kopovima još nije počelo, a do subote bi trebali biti osposobljeni tzv. BTS sistemi na poljima A i B, koji će davati 20.000 tona dnevno, što je dovoljno za početak proizvodnje.

U Kolubari je deponirano milijun tona uglja što je dovoljno za razdoblje do uspostave ponovne proizvodnje ugljena

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Termoelektrana Nikola Tesla A (TENT A) trenutno ne radi zbog nemogućnosti dostavljanja ugljena, dok Nikola Tesla B radi s malim kapacitetom.

TENT-u prijeti nabujala Sava, a riječ je o najvažnijem energetskom objektu u Srbiji jer se u njemu proizvodi 40 posto struje za kućanstva. “Ako bi TENT A pao, to bi imalo nesagledive posledice po naš sustav”, upozorio je v.d. direktora Eelektroprivrede Srbije Aleksandar Obradović. TE Kostolac je, prema njegovim riječima, i dalje u opasnosti, dok je u TE Morava katastrofa izbjegnuta za samo sedam centimetara.

Uništeno 230 škola

Goleme su štete i u BiH. Prema prvim procjenama uništeno je najmanje 230 škola i zdravstvenih ustanova te oko 100 tisuća stambenih objekata.

Uništene su i brojne ceste i ostala infrastruktura. Slobodan Gavranović, gradonačelnik Banja Luke, objavio je da je u tom gradu bilo poplavljeno 1067 objekata i 75 poduzeća. Pod vodom je i rudnik Kreka pokraj Tuzle.

“Ako kažem da na površinskom kopu Šikulje količina vode odgovara četvrtini jezera Modrac, jasno je o kakvoj se katastrofi radi i kakve su štete”, rekao je Enver Omazić, direktor Rudnika Kreka.

Izravne štete na kopu Šikulje iznose od 7 do 10 milijuna KM, a neizravne oko 20 milijuna KM. Perutnina Ptuj pretrpjela je velike štete u BiH jer je stradalo dvije trećine uzgojnog stada u Srpcu.

Udruženje banaka BiH

Moratorij na otplatu kredita

Procjenitelji osiguravajućih društava u BiH na terenu utvrđuju veličinu štete kod građana koji imaju osiguranje od prirodnih nepogoda. Samo 10% stanovništva osigurano je od takvih događaja, dok je kod kompanija taj broj daleko veći. Za klijente koji žive u nastradalim područjima Udruženje banaka BiH traži način za moratorij na otplatu kredita, bez ikakvih dodatnih troškova. Na poplavljenim područjima plasirano je dvije milijarde KM kredita.