Napori kineskih vlasti da ograniče kreditiranje mimo reguliranog bankovnog sektora sve viši sliči borbi s vjetrenjačama. Naime, svaki put kad regulatori ograniče ili ukinu jedan oblik "sivog kreditiranja", drugi oblik vrlo brzo iznikne. Do prije samo deset godina kredite u Kini mogle su plasirati samo banke, uglavnom u državnom vlasništvu i vrlo restriktivno regulirane. Danas kredite plasiraju tvrtke, leasing kompanije, novčani fondovi i kreditne zadruge. Svi se oni kolokvijalno zovu "bankama u sjeni". O jednom takvom primjeru piše i Business Insider.

Brodogradilište Yangzijiang iz grada Jingjianga jedno je od najprofitabilnijih kineskih brodogradilišta. Lani je ostvarilo 481 milijuna dolara dobiti. Međutim, trećina te dobiti nije ostvarena od brodograđevne djelatnosti, već od "bankarenja u sjeni" – posuđivanjem novca drugim kompanijama iz lokalnog okružja. Iako je kreditiranje putem reguliranog bankovnog sektora i dalje mnogo veće od onog u sivoj zoni, banke u sjeni rastu nevjerojatnom brzinom. Procjenjuje se da su banke u sjeni sudjelovale s 30 posto u lanjskom rastu kreditiranja u Kini.

Slobodno se može reći kako banke u sjeni rastu jer država ograničava tržišno formiranje kamatnih stopa. Naime, banke u sjeni prikupljaju novac upravo od štediša razočaranih niskim kamatnim stopama koje na svoje depozite mogu dobiti u regularnim bankama, a koje je propisala država. S druge strane, banke u sjeni nude kamatne stope i do 10 posto. Naravno, kamatne stope na kredite koje nude takve "financijske institucije" još su veće. Najbolje mušterije dolaze iz sektora koji vrlo teško mogu dobiti kredite u bankama, poput tvrtki iz nekretninskog sektora ili metalurškog.

Naime, vlada u Pekingu ocjenjuje kako je taj sektor preinvestiran i ograničila je bankama kreditiranje kompanijama iz tog sektora. Tako je dvije petine kreditnih plasmana brodogradilištaYangzijiang otišlo kompanijama iz nekretninskog sektora. Zemljište čini dvije trećine njihovih kolaterala za kredite.