Hrvatska mora postati inovativna zemlja u kojoj je lako uspjeti, jedna je od poruka odaslanih s panela „Pokretanje ekonomskog rasta“ održanog u utorak u Zagrebu u organizaciji Američke trgovinske komore (AmCham), a u okviru ovogodišnjeg AmCham Talents programa. Kako je istaknuo Denes Szabo iz revizorske kuće Ernst&Young, svaka država svoj uspjeh može crpiti iz tri faktora. „Prvi su prirodni resursi, drugi je radna snaga, a treći je inovativnost“, kazao je Szabo. Prirodni resursi različito su raspodijeljeni među svjetskim državama, a u radnoj snazi malo tko može konkurirati azijskim državama. Stoga većini država preostaje inovativnost, koju je Szabo definirao kao pretvaranje ideja u profitabilan biznis.

„Olakšajte otvaranje tvrtki, približite ih sveučilištima. Stvorite okružje u kojem je lako uspjeti. Sve to ne košta puno“, poručio je Szabo na pitanje što bi poručio hrvatskim političarima kako da država postane inovativnija. Na potrebu povezivanja gospodarstva i visokog školstva nadovezao se Don Hudspeth, predsjednik i dekan Rochester Institute of Technology Croatia, jedinog američkog koledža u Hrvatskoj. „Veza između gospodarstva i visokog školstva mora biti bliska, a gospodarstvo mora biti uključeno u visoko školstvo“, naglasio je Hudspeth. „U Hrvatskoj vidim da je visoko školstvo izolirano od gospodarstva“, ustvrdio je Hudspeth. Veza između sveučilišta i tvrtki ključna je i u području istraživanja i razvoja. Govoreći o potrebi cjeloživotnog obrazovanja, Hudspeth je kazao kako to za svakoga više nije pitanje izbora, već nužnost.

Važnost znanja u suvremenom, globaliziranom gospodarstvu istaknuo je i Ljubiša Mitof Višurski, voditelj za jadransku regiju i Hrvatsku američkog AbbViea, tvrtke za biofarmaceutska istraživanja. „Živimo u svijetu u kojem resursi nisu jednako podijeljeni, ostaje nam samo inovativnost“, napomenuo je Mitof Višurski. Prema njegovim riječima, globalne kompanije od svojih budućih i sadašnjih zaposlenika žele dobiti onaj inovativni element koji će napraviti prednost u globalnoj utrci.

Što se tiče radne snage i otvaranja radnih mjesta, direktor agencije Adecco Bojan Poljičak smatra kako postoje samo tri izvora koji mogu generirati nova radna mjesta. To su male, srednje i nove tvrtke, ocijenio je Poljičak. U otvaranju radnih mjesta dosta se očekuje od stranih investicija koje je Poljičak nazvao „mitskim bićem“ jer „svi su čuli za njih, ali ih nitko nije vidio“. „Bez bolje pravne sigurnosti, bit će teško u Hrvatskoj privući nove strane investicije“, kaže Poljičak. Naveo je i primjer kako u autoindustriji u srednjoj i istočnoj Europi radi 800.000 ljudi. „Ako mogu drugi, možemo i mi, barem u teoriji. Međutim, ključni korak za to je implementiranje promjena“, ističe Poljičak. Jedan od znakova da se promjene događaju jest pojava otpora različitih društvenih skupina. „Ako nema značajnijeg otpora, nema niti značajnijih promjena“, naglasio je direktor Adecca.

Ipak, trenutna Vada mnogo se bolje odnosi prema stranim investitorima, smatra Gregor Famira, direktor hrvatske podružnice austrijske tvrtke za porezno savjetovanje CMS Reich-Rohrwig Hainz Rechtsanwälte. Otvaranje tvrtke bilo gdje u svijetu je izazovno, ali u Hrvatskoj taj je izazov malo veći, tvrdi Famira. Prije 12 godina investitori koji su željeli ući na balkansko tržište prvo su dolazili u Hrvatsku, a kasnije se širili prema Srbiji. „No, sada mnogi prvo odlaze u Srbiju“, kaže Famira. Hrvatska nije uspjela do sada u značajnijem privlačenju investitora, ali ova Vlada to polako mijenja, kaže Famira. Prema njegovu mišljenju, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju vide se određeni pomaci. „Kao prvo, olakšano je prekogranično kretanje. Kao drugo, EU je otvorila inovativnim hrvatskim tvrtkama mogućnost da dođu do novca do kojeg prije nisu mogle doći“, naglašava Famira.

Možda i najveći potencijal Hrvatske leži u turizmu. Prema riječima Karen van der Berg, generalne menadžerice hotela DoubleTree by Hilton, Hrvatska uglavnom slijedi trendove u turizmu. „Turisti su sada drugačiji. Sve više odlaze na kraća putovanja, a često putuju i zbog medicinskih razloga, odnosno liječenja“, kaže van der Berg. Na pitanje što je hotelska industrija naučila iz krize, van der Berg nije sigurna da su izvučene neke značajnije pouke. „Za nas je kriza uvijek kada zabilježimo manjak potražnje za hotelskim kapacitetima. Ponekad smo prespori u prepoznavanju povratka potražnje“, ustvrdila je Karen van der Berg.