Posljednje izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima iz veljače ove godine donijele su dio promjena na koji su mirovinski fondovi godinama upozoravali. Naime, uvedena su tri podportfelja koji bi – barem u teoriji – trebali omogućiti da osiguranici više ne odlaze u mirovinu s gubitkom vrijednosti obračunske jedinice.

Prvi, odnosno A podportfelj, namijenjen je mlađim osiguranicima koji si zbog dugog trajanja osiguranja mogu dozvoliti izlaganje rizičnijim instrumentima tržišta kapitala. Ovaj će podportfelj po svojoj strukturi biti agresivniji, s većim naglaskom na dioničko tržište. Podportfelj B je, uvjetno rečeno, već postojeći portfelj umjerenog rizika. Osiguranici kojima je ostalo pet godina do odlaska u mirovinu ubuduće će biti prebacivani u najmanje rizičan C podportfelj. Ulagačka strategija tog podportfelja temeljit će se na niskorizičnim instrumentima s ciljem očuvanja vrijednosti imovine na osobnim računima starijih osiguranika jer neće biti dopušteno ulagati imovinu tog podportfelja u dionice.Predsjednik Uprave Erste Plavog fonda, Petar Vlaić, pojašnjava kako su društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima trenutačno u procesu prilagodbe na novi Zakon o obveznim mirovinskim fondovima. "U tijeku su pripreme za osnivanje novih fondova kategorije A i C.

Kao što to novi Zakon o obveznim fondovima predviđa, članovi će nakon osnivanja fondova imati dva i pol mjeseca za izražavanje svoje želje za rasporedom u fondove novih kategorija, a zatim će na dan početka rada novih fondova, šest mjeseci od stupanja zakona na snagu, njihova imovina biti prebačena u nove fondove. Osiguranici će biti obaviješteni o promjenama, a oni koji se ne izjasne o promjeni nastavit će biti članovi novog fonda B, u koji će se pretvoriti dosadašnji fond", navodi Vlaić.U AZ fondu mirovinska reformu ocjenjuju kao jedan od najuspješnijih projekata u Hrvatskoj, međutim stala je kod najvažnije stvari – podizanja stope doprinosa u II. stupu. "Ostatak reforme je napravljen dobro i možda su neke stvari mogle biti učinjene ranije, ali ništa od toga nije u osnovi ugrozilo sustav. Na primjer, uvođenje potportfelja ili povećanje limita ulaganja u pojedine kompanije koje nam donosi novi Zakon, nisu bili središnje pitanje ranije, ali su vremenom postali", ističu u AZ-u.

Prema njihovom mišljenju, za dugoročno održiv i stabilan mirovinski sustav u kojem bi prihvatljive mirovine iznosile 60 do 70 posto zadnje primljene plaće, a da pri tome to ne bude neizdrživ proračunski teret – pravi temelj mirovina predstavljat će mirovine iz II. i III. stupa. "Da bi tome bilo tako, nužne mjere su  povećanje stope u II. stupu i jačanje III. stupa", smatraju u AZ fondu. Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva naglašava kako povećanje stope doprinosa i davanje većeg značaja II. mirovinskom stupu predstavlja osnovicu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava.

"Raspravljalo se o postupnom povećavanju stope doprinosa praktički od začetka mirovinskih fondova, budući da je to dio projekcija mirovinske reforme prije nego što je uvedena. Nije unijeta u zakon tada, i nije bila ostvarena tijekom razdoblja visokih stopa rasta, ali bi trebala ostati cilj za neka malo bolja vremena, što je ova Vlada i proklamirala", kaže Grbavac. Njegovo je mišljenje da bi daljnja reforma mirovinskog sustava u Hrvatskoj trebala ići u smjeru jačanja dijela sustava temeljenoga na individualnoj kapitaliziranoj štednji i podizanja svijesti građana o potrebi veće osobne skrbi za osiguranje dostatnih prihoda u mirovini. "Nažalost, namjera Vlade iz Programa konvergencije 2014. – 2017. godine da ukine poticaje dobrovoljnoj mirovinskoj štednji nije na tragu ovih neophodnih promjena", zaključuje Grbavac.

Povezivanje proizvoda

Što je donijela izmjena zakona

Govoreći o izmjenama zakona, Vlaić kaže kako su izmjene liberalizirale i limite ulaganja obveznih mirovinskih fondova te su im omogućena veća ulaganja u dionice, korporativne obveznice i investicijske fondove, ovisno o kategoriji fonda. "Mirovinski fondovi također mogu ulagati u infrastrukturne projekte", naglašava Vlaić. Osim toga, dodaje Vlaić, novim je zakonom dobrovoljnim mirovinskim fondovima omogućeno i tzv. povezivanje proizvoda. "Dobrovoljna mirovinska štednja moći će se povezivati/prodavati s proizvodima osiguravajućih kuća ili nekim drugim proizvodima na tržištu. Sve to bi trebalo doprinijeti razvoju mirovinske štednje tj. porastu broja osiguranika dobrovoljnih mirovinskih fondova", smatra Vlaić.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine