Predstečajne nagodbe sele se iz domene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, dosadašnjeg matičnog propisa, te postaju sastavni dio Stečajnog zakona, potvrđeno je Poslovnom dnevniku u Ministarstvu pravosuđa.

Izmjene Stečajnoga zakona u resoru ministra pravosuđa Orsata Miljenića, naime, u cijelosti su rukovođene preuzimanjem u taj propis regulative predstečajnog postupka i predstečajne nagodbe koja će se uvelike razlikovati od sadašnjeg stanja. Ipak, iako se trenutačno ne može isključiti mogućnost da se u paketu izmjena stečajne regulative nađe i neka intervencija koja nije vezana uz predstečajnu materiju, glavni pečat izmjenama, ujedno veliki izazov u pogledu kvalitete normativih rješenja koja će biti donesena, leži u pretvaranju tog upravnog u sudski postupak. Nova pravila donose uzimanje ovlasti i kontrole Trgovačkih sudova nad upravnim postupkom iz nadležnosti Fine i Ministarstva financija, a taj "detalj" tko je zapravo zadužen za predstečajna normativna poboljšanja koja traže mnogi, uključujući i EK, ponajviše govori o tome će brojna rješenja koja su favorizirala dužnika na uštrb vjerovnika, kao i njihovih prava, biti pokopana.

Pritom, preopterećeni sudovi zbog zatrpavanja velikim priljevom novih predmeta, uz dosadašnje sklapanje predstečajnih nagodbi, sada neće preuzeti i sav tehnički dio predstečajnog posla. Utoliko će i Fina sa svojim predstečajanim aparatom do grla ostati u predstečajnom poslu, ali u funkciji sudova. Preuzet će, zapravo, funkciju agenta sudskog postupka, te biti dragocjena potpora za jedan pravno siguran, te brz i učinkovit postupak u cjelosti pod kontrolom suda. Tako će Fina i dalje objavljivati oglas o otvaranju predstečaja, ali nakon što dobije takav sudski nalog, te upućivati poziv vjerovnicima da prijave potraživanja. Ukratko, zadržava se niz njezinih aktivnosti vezanih uz utvrđivanje tražbina pomoću Fininih mehanizama i predstečajnog weba. Što se početka novog režima tiče, na snagu bi trebao stupiti tijekom jeseni. Planirano je da se prijedlog stečajnih izmjena u lipnju nađe u saborskoj proceduri u prvom čitanju, a kako doznajemo, odmah nakon prestanka sezone ljetnih godišnjih odmora uslijedilo bi drugo čitanje.

Tako će sudovi zapravo vrlo brzo preuzeti vođenje predstečajnih postupaka i moguće je da će se to poklopiti sa 1. listopada, točno kad se napune dvije godine od uvođenja novog modela za restrukturiranje prezaduženih tvrtki te očuvanje radnih mjesta. Stečajne izmjene, međutim, kojima se predstečaj po principu "vrati dite materi" povjerava sudovima dolazi nakon niza kritika, ali i nakon što je protutnjao njihov "tsunami". Prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Fini su dužnici prijavili više od 58 milijardi kuna obveza, od čega je za više od 30 milijardi prihvaćen plan ili sklopljena nagodba. Cilj je novih rješenja omogućiti restrukturiranje istodobno ne ugrožavajući pravnu sigurnost vjerovnika, pa će novi predstečaj biti vjerovničkog karaktera.

Vjerovnicima se izlazi u susret te jača njihov položaj na više načina: moći će na sudu zatražiti otvaranje predstečaja za svojeg dužnika, a navodno se neće tražiti nikakvi dodatni uvjeti pored zakonskog da je riječ o dužniku koji ispunjava uvjete, inače iste za predstečaj kao i za stečaj. Vjerovnici će po stečajnom modelu moći osporavati prijavljene tražbine drugih vjerovnika, a suci će utvrđivati samo tražnine koje su nesporne. Koliki će biti novi zakonski prag osporenih tražbina kao zakonskog razloga za automatsko otvaranje stečaja, umjesto sadašnjih 25 posto, jedno je od pitanja koja čekaju brze odgovore. Njih je navodno još cijelo mnoštvo, i to od uređenja većih ovlasti predstečajnog povjerenika do pitanja hoće li dužnikov prokazni popis imovine biti dostupan javnosti. Sa zanimanjem se očekuje javna rasprava te otklanjanje rizika da se zbog zbijenih rokova ne ponovi 2012.  

Predstečajne novosti

1. Predstečajni postupak seli se u Stečajni zakon, provodi ga Trgovački sud uz potporu Fine te veće ovlasti predstečajnog povjerenika
2. Prije sudske faze uvodi se pretfaza s financijskim savjetovalištima radi sklapanja dobrovoljne izvansudske nagodbe
3. Izvansudska nagodba neće biti obvezujuća za sve vjerovnike, za razliku od predstečajne nagodbe koja to jest
4. Isti zakonski uvjet predviđen je za predstečaj i stečaj, no propadne li predstečajni postupak, papiri će vrijediti za potrebe stečaja
5. Ostaje obveza dužniku da predloži pokretanje predstečajnog postupka, no ista mogućnost daje se i vjerovnicima
6. Trgovački sud donosit će rješenje o otvaranju predstečajnog postupka, te će utvrđivati samo tražbine koje nisu osporene
7. Fina postaje agent sudova, oglašava sudska rješenja i objavljuje poziv vjerovnicima za prijavu tražbina kao i sve papire
8. Dužnik će biti dužan Fini dati prokazni popis imovine, a za neistinito stanje predviđena je kaznena odgovornost
9. Ograničenja u radu uprave dužnika bit će veća ako su predstečajni postupak tražili vjerovnici, tj. dužnik ga je izbjegavao
10. Cijeli niz postupovnih pitanja nije do kraja riješen, primjerice, nije definiran iznos osporenih tražbina koji dužnika vodi ravno u stečaj