Današnja konferencija o modelima učinkovitog upravljanja neosnovnim djelatnostima u javnom sektoru, potvrdila je oprečne stavove poslodavaca, sindikata i Vlade o outsourcingu odnosno izdvajanju pratećih djelatnosti u javnom sektoru.

Ta je mogućnost otvorena i njoj Vlada intenzivno razmišlja, uz privremeni izuzetak zdravstva, potvrdila je na konferenciji potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.

Ona smatra da je prelazak zaposlenih koji se ne bave osnovnom djelatnošću ustanova u kojima su zaposleni, kod novog, čitaj privatnog, poslodavca, najracionalnije rješenje za smanjenje troškova. Naglašava da bi takvi radnici prelaskom kod novog poslodavca očuvali radna mjesta i prava iz radnog odnosa. Podsjeća da smjernice Europske unije omogućuju zaštitu njihovih prava u razdoblju od jedna do pet godina.

Vlada, odnosno državni proračun, pritom ostvaruje uštede na materijalnim izdacima između 10 i 30 posto u odnosu na današnje, a to bi na godišnjoj razini bilo približno 700 milijuna kuna, kaže Opačić.

Dodaje da pored outsourcinga, još uvijek nisu odbačene druge dvije opcije – poboljšanje efikasnosti unutar institucija javnog sektora i osnivanje "spin-off entiteta" to jest tvrtke u javnom vlasništvu stvorene na temelju izdvojene gospodarske cjeline.

Prema Vladinom planu, odluka o izboru modela očekuje se u svibnju ili lipnju.

Ministar obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanović podsjeća da se za neosnovne djelatnosti u javnom sektoru izdvaja 3,4 milijarde kuna godišnje. Ako samo dio uštede od 700 milijuna kuna uložimo u povećanje kvalitete obrazovanja i znanosti, dugoročne prednosti outsourcinga su ogromne, dodaje.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša pak smatra da je Vlada već donijela političku odluku o outsourcingu, ali kaže kako nije siguran da je to ispravan smjer. "Isticanje privatnog sektora kao nečeg što je najefikasnije samo po sebi nije prihvatljivo", kaže Pleša.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Čelnik Sindikata Preporod Željko Stipić puno je oštriji. On smatra da je na djelu "đavolski savez Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Vlade", koji je izravno usmjeren protiv interesa radnika. Stipić drži kako bi outcourcing donio smanjenje cijene rada, a potom otpuštanja te da sindikati na temelju vlastitih iskustava ne mogu vjerovati ni Vladi ni poslodavcima.

S druge strane, predsjednica Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti (HUP) Ines Vodanić ističe da bi članice Koordinacije u slučaju preuzimanja zaposlenika javnog sektora, to učinile uz poštovanje njihovim prava u razdoblju od jedne do pet godina.

Prema danas predstavljenoj studiji o troškovima pratećih djelatnosti u institucijama javnog sektora, usluge među kojima su čišćenje, održavanje, pranje i peglanje, kuhanje, prijevoz i zaštita, opterećuju državni proračun s 3,4 milijarde kuna godišnje (bez režijskih troškova) i zapošljavaju 26.500 ljudi.

Najveći trošak od 995 milijuna kuna odnosi se na pripremu hrane i pića, 975 milijuna kuna godišnje košta održavanje, a 950 milijuna kuna čišćenje. Troškovi prijevoza dosežu 280 milijuna kuna, pranja i peglanja 116 milijuna kuna, a zaštite 122 milijuna kuna.