Iako Rusija pokušava uvjeriti ulagače te inozemne i domaće biznismene da zbog ukrajinske krize ne prijeti nikakva ekonomska ili politička nestabilnost, bijeg kapitala iz te zemlje je sve veći, rublja slabi, a ekonomska rupa sve je šira, piše američki CNBC. Ruski mediji pod državnom kontrolom pišu, primjerice, kako kriza u Ukrajini neće postati prepreka poslovanju stranih farmaceutskih kompanija u Rusiji. Kako CNBC to tumači, cilj članka je da uvjeri javnost da kriza u Ukrajini i ruska uloga u njoj neće utjecati na zapadnoeuropske kompanije poput Boehringer Ingelheim i Bayer MaterialScience koje su spomenute u jednom od tekstova. Čelnici obje kompanije izjavljuju da su politička i ekonomska stabilnost bitni za poslovanje, ali da ne osjećaju posljedice krize naglašavajući da je rusko tržište izrazito bitno za njih te čak i razmišljaju o širenju svojeg poslovanja u Rusiji.

Bijeg kapitala postaje ipak problem za Rusiju, što je priznao i ministar gospodarstva Aleksej Uljukajev. Alexander Kliment, direktor Eurasia Groupa za Rusiju, izjavio je za CNBC da se Rusija i prije krize suočavala s manjkom izravnih stranih ulaganja, a da je izbijanje sukoba taj trend samo pojačao. Veliki dio novca koji bježi iz Rusije završava u New Yorku i Miamiju, većinom posrednim putem preko malteških banaka. Rusiji ipak idu na ruku stabilne cijene nafte i plina čija prodaja čini 80 posto ruskog proračuna, čime Rusija može zadržati dominantnu ulogu u sukobu. Osim toga, dosadašnje sankcije Rusiji bile su samo na simboličkoj razini, ali se većina zapadnih analitičara slaže da je samo prijetnja širenja sankcija znatno otežala pristup ruskih tvrtki svježem inozemnom kapitalu. Osim toga, ni Rusija ne želi izravan sukob pa brižno pazi da otvoreno ne kombinira energiju i politiku, za razliku "plinskih ratova" 2006. i 2009. godine kada je cijela Europa osjetila što znači biti neko vrijeme bez ruskog plina.