To bi bilo to od štednje za ovu godinu. Ustvrdio je to ministar Slavko Linić komentirajući mjere za dodatno smanjenje deficita za oko 1,3 milijarde kuna.

Doduše, što se tiče štednje u smislu smanjenja rashoda, ona bi trebala donijeti približno pola tog iznosa na kojem inzistiraju u Europskoj komisiji. Ostatak će se namaknuti kroz nove namete, iako je premijer Zoran Milanović ponovio da "godinama previše trošimo". Ovim mjerama uskladit ćemo se, kaže, sa sugeriranim brojkama EU". No, to će značiti i daljnje pogoršanje strukture rashoda jer su rezovi uvelike fokusirani na investicije, bilo izravno (smanjenje planiranih ulaganja Hrvatskih cesta) ili neizravno (manje novca za programe HBOR-a, za Poduzetnički impuls, za subvencioniranje kamata, poticanje investicija 'malih i srednjih'). Kako bilo, paket za smanjenje deficita očito je usvojen nevoljko, o čemu govori i komentar potpredsjednice Vlade, HNS-ovke Vesne Pusić, kojoj su zapravo "sve mjere (bile) sporne" i "mogu se opravdati ako povlače i radikalno rezanje prepreka za investicije".

No, kad se mora smanjiti deficit, bolje je, kaže, da nam ne određuju drugi što rezati. Dojam je, nažalost, da u Vladi i dalje igraju na alibi prilagodbe. Kao što su najnovije mjere alibi objašnjenje da, eto, zbog njih ove godine neće biti ni 0,2 posto rasta BDP-a. O stanju javnih financija iz perspektive EDP procedure, pak, danas bismo trebali dobiti realniju sliku polaznih pozicija. Državni statističari objavljuju izvješće o prekomjernom deficitu, zaključno s 2013. godinom. Može li ispasti manji od 6% BDP-a?