Zbog naglog porasta javnoga duga u posljednjih nekoliko godina, došlo je rasta prosječnog zaduženja svakog građanina RH, među kojima su tek rođene bebe, piše Glas Slavonije.

Naime, prema statistikama je svaki građanin Republike Hrvatske dužan 51.023 kune, a tendencija je u daljnjem rastu. Ako bi se tome dodala i vrijednost državnih garancija te jamstava, iznos se povećava na 63.511 kuna.  Navedeni iznosi nemaju veze s ukupnim vanjskim dugom naše zemlje koji je približno 401,37 milijardi kuna.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje objašnjava kako je javni dug nešto što svi moramo na neki način vratiti.“I to je na neki način doista naš dug, a u vanjskom ima svega i recimo da veći dio toga nije kolektivni dug, nego privatni. A sadašnja razina našeg javnog duga, koji je prešao 67 posto BDP-a, za zemlju na razini razvoja Hrvatske odavno je ne samo zabrinjavajuća, nego nam 'svijetli crveno'. Ta razina duga već duže vrijeme guši naš gospodarski rast i predstavlja smetnju normalnom razvoju ekonomije”, ističe Šonje.

Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata, iznos pojedinačnog duga po glavi građana čak i ne ispada tako velik, s obzirom na to da većina hrvatskih građana ima daleko veća dugovanja. "S ovakvom politikom i ovakvom vlasti sasvim je sigurno da će se ta kriza još više produbljivati. Jer ne bi bio problem takvog duga od 51 tisuće kuna po građaninu, i tu je zapravo ključni detalj, kada bi postojali izvori sredstava iz kojih će se to vraćati. Kao što, kada građani pojedinačno dignu kredite, imaju prihode iz kojih te kredite vraćaju. Takva je situacija i ovdje, no tu je dug visok, a prihod iz kojega se to vraća izrazito je mali. I tu je glavna odgovornost na vlastima, ne samo na ovim sadašnjim nego i na onima prije njih", konstatira Sever.