Zbog snažnog rasta srednje klase, Kina će u sljedećih nekoliko godina povećati potražnju za zlatom za čak petinu.

Kako stoji u izvješću Svjetskog vijeća za zlato (WGC) objavljenog u utorak, predviđanja govore da će potražnja privatnog sektora u Kini za najplemenitijim metalom do 2017. dosegnuti najmanje 1350 tona. Za usporedbu, lani su kineski kupci nabavili rekordnih 1132 tona zlata, kako za izradu nakita tako i u investicijske svrhe. K tome, Kina je prošle godine postala najveći potrošač zlata, preteknuvši Indiju.Za ovu godinu WGC predviđa konsolidaciju potražnje, a nakon toga bi sve veći broj bogatijih Kineza u kombinaciji s dubokom kulturološkom sklonošću ka zlatu generirali prosječnih 7,5 posto rasta godišnje potražnje.

Prognoze govore da će se broj kineskih kućanstava iz srednje klase do 2020. povećati sa 300 milijuna na 500 milijuna. Zanimljivo je da potražnju za zlatom u investicijske svrhe potiče i relativno skromna paleta ostalih investicijskih prilika dostupna građanima, tvrdi se u izvješću. Štednja u bankama i dalje je glavni način investiranja, pa Kinezi u bankama drže 7,5 bilijuna dolara. Prošle su godine Kinezi nabavili 397 tona zlata namijenjenog investiranju. Posljednjih godina dosta je špekulacija oko namjera kineskih vlasti da povećaju državne zlatne rezerve, trenutno šeste po veličini na svijetu. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, kineske zlatne rezerve krajem prošle godine procijenjene su na 1054 tone.

Zlatne rezerve nisu se značajnije mijenjale još od 2009. godine, kada su naglo skočile sa razine od 600 tona. Špekulacije o povećanju zlatnih rezervi poticale su povremene izjave kineskih dužnosnika koji su izražavali sumnju prema američkom dolaru, ali i činjenica da kineske zlatne rezerve čine svega 1,1 posto u ukupnim monetarnim rezervama teškim 3,8 bilijuna dolara. Međutim, izvješće priznaje kako Kina teško može diverzificirati svoje rezerve koje su većinom denominirane u američkom dolaru.