BEOGRAD – S predviđanjima da će regija jugoistočne Europe (JEI) u sljedećih deset godina bilježiti najveću stopu rasta, na Petoj međunarodnoj konferenciji Beogradske burze, posvećenoj budućnosti burzovnog poslovanja, dominirala je dvojba trebaju li se burze u regiji povezati ili je još prerano za takav korak. Taj je naglasak pojačan najavljenim suradnjama, integracijama i preuzimanjima velikih svjetskih burzi poput Newyorške burze i Euronexta, Frankfurtske i Milanske burze što dovodi u pitanje mnoge usvojene strategije razvoja ne samo nacionalnih burzi već i postojećih asocijacija tržišta kapitala.

Savez da, ali poslije
Prevladalo je uvjerenje prema kojemu je suradnja 12 burzi, koliko ih ima u regiji, dobrodošla, ali da je preuranjeno razmišljati o stvaranju jedinstvene regionalne burze. Zagovornici suprotnog stajališta, koji su povezivanje objašnjavali kao nužni preduvjet za što veće privlačenje inozemnog kapitala, ostali su u manjini s objašnjenjem kako se to može postići i razvojem lokalnih burzi te njihovom raznovrsnom suradnjom. Za razliku od prevladajućih stavova izrečenih za govornicom, prema kojima nisu sazreli uvjeti za stvaranje jedinstvene burze u anonimnoj anketi što je provedena među 400 sudionika burzovne konferencije, više od 70 posto njih smatra potrebnim stvaranje jedinstvene burze JIE. Ponuda za sjedište jedinstvene burze stigla je iz Atene, odnosno od Spirosa Kapralosa, predsjednika Atenske burze. Na konferenciji je objašnjeno iskustvo skandinavskih i baltičkih zemalja koje su stvorile veoma uspješnu partnersku zajednicu s jedinstvenom platformom za trgovanje. To je pridonijelo porastu likvidnosti i transparentnosti što je djelovalo kao mamac za velike investitore i što je bio razlog da se razvije njihova regija. Iako je put do stvaranja jedinstvene burze na “dugačkom štapu”, nitko od sudionika konferencije nije osporavao potrebu za stvaranje klime o čvršćem povezivanju lokalnih burzi. Poruke predstavnika Atenske, Bečke, Sofijske, Bukureštanske i Ljubljanske burze mogle bi se sažeti u upozorenju kako izolacija ne donosi ništa dobro gospodarstvima zemalja u regiji. Put do regionalne suradnje vodi preko stvaranja modela koji bi svim lokalnim burzama omogućio da sačuvaju nacionalno obilježje i specifičnst, ali da se članstvom na jednoj burzi omogući istodobno trgovanje na drugim burzama. Opća je ocjena da će na razvoj burzi u regiji presudni utjecaj imati globalna kretanja te jaki burzovni “igrači”, napominjući kako regionalni pristup predstavlja preduvjet za privlačenje krupnih ulagača radi ekonomskog razvoja zemalja u regiji. Direktorica Beogradske burze Gordana Dostanić je istakunla da organizirano tržište kapitala mora osigurati zaštitu investitora jer je to preduvjet za privlačenje kapitala.

Zajednički indeks
Aril Seren, glavni tajnik Federacije euroazijske burze, podsjetio je da ta asocijacija obuhvaća 33 redovna i osam pridruženih članova koji surađuju i nisu konkurenti jedni drugima. Seren drži da je prostor jugoistočne Europe vrlo interesantan za potencijalne investitore pa bi trebalo razmišljati o stvaranju reprezentativnog indeksa dionica više stotina najboljih preduzeća. Na osnovi ovog indeksa koji bi predstavljao važni indikator za investitore, Dow Jones bi izveo nove indekse koji bi zainteresiranima bili važan vodič prilikom donošenja investicijskih odluka.

Atena i Cipar imaju jednu platformu

Atenska je burza s tržišnom kapitalizacijom od 134,5 milijarde dolara zajedno s Ciparskom burzom implementirala svoje snage u stvaranju nove zajedničke financijske platforme. Brokeri tih zemalja ustvrdili su kako će taj potez omogućiti ulagačima da provode transakcije na obje burze s jednog mjesta. Cijena dionica bit će označena u eurima, a brokeri se nadaju kako će ova objedinjena burza obdariti ciparske dionice dodatnom likvidnošću, no da neće imati previše utjecaja na grčke dionice koje će eventualno malo porasti s premijama. Na taj način troškovi poslovanja se smanjuju, a samo poslovanje postaje trasparentnije.