Kao što je do prije pet godina bila razlog panici, tako je ovih dana Grčka razlog mini-euforije na globalnim obvezničkim tržištima.

Nakon što je u četvrtak petogodišnjom obveznicom prikupila tri milijarde eura uz prinos od 4,95 posto i golem interes investitora, grčki desetogodišnji prinos pao je na najniže razine u posljednje četiri godine. "Grčki sindrom" u kombinaciji s objavom zapisnika američkih Federalnih rezervi u petak se prelio i na obveznice ostalih perifernih članica eurozone.Financial Times piše o sužavanju spreadova (razlike u prinosu u odnosu na njemačke obveznice) na portugalske, talijanske i španjolske obveznice. Spread na irske obveznice – države koja je također  2010. morala zatražiti međunarodnu pomoć  – pali su na rekordno niske razine. K tome, Irska je isto u četvrtak uspješno plasirala milijardu eura vrijedne 10-godišnje obveznice uz prinos od svega 2,91 posto.

Pozitivan sentiment dohvatio je i hrvatska dužnička izdanja, pa se spread na izdanje koje dospijeva 2024. suzio na 272 bazna boda, 10 bodova manje nego tjedan dana ranije. Analitičar Erste banke Davor Špoljar kaže kako je uspjeh izdanja grčkih obveznica posljedica fiskalne konsolidacije koje je provela država, ali i globalno visoke likvidnosti te niskih kamatnih stopa, gdje se investitori u potrazi za prinosom odlučuju i za nešto rizičnije instrumente."Tome u prilog ide ekspanzivna monetarna politika, ali i smanjeni rizik raspada eurozone te povratak povjerenja što je uzrokovalo porast interesa za euroizdanjima", tvrdi Špoljar. Na pitanje očekuje li nastavak ovakvog euforičnog trenda Špoljar smatra da će to uvelike ovisiti o daljnjoj  monetarnoj politici Europske središnje banke (ECB).

Na sličnom tragu razmišljaju i inozemni analitičari. Tako FT piše kako bi ECB-ova posvećenost očuvanju eurozone te signali o mogućnosti uvođenja novih monetarnih mjera, poput kvantitativnog otpuštanja na europski način, mogli pojačati fokus investitora prema dužničkim papirima europskih država. Međutim, uvijek postoje i oni koji nisu podlegli euforiji.Marshall Gittler, direktor brokerske kuće IronFX Global u komentaru za CNBC smatra kako je Grčka još jako daleko od održivog ekonomskog rasta da bi si mogla priuštiti luksuz zaduživanja na tržištima. Prema njegovu mišljenju, uspješno grčko plasiranje obveznica signalizira dvije stvari. Prva je da je pohlepa prevladala strah na tržištu, a druga je da države s proračunskim viškovima, poput Njemačke, moraju taj novac nekako "reciklirati".

"Cijena grčkog zaduživanja još je uvijek veća od stope rasta njezina gospodarstva. Kako sada stvari stoje, Grčka neće biti u mogućnosti refinancirati dugove i kriza – ili spašavanje – opet će se pojaviti u budućnosti", piše Gittler.Podsjetimo, Grčkoj se za ovu godinu predviđa prvi rast ekonomije od 0,6 posto. Prema tvrdnjama CNBC-ovog komentatora, Grčka bi trebala održavati proračunski višak prije plaćanja kamata od 8,3 posto BDP-a kako bi postupno smanjivala razinu zaduženosti koja je trenutno na 174 posto BDP-a. Taj višak ove će godine iznositi 1,5 posto.