Mađarska niskotarifna aviokompanija Wizz Air od 6. svibnja ukida linije iz Beograda za Oslo i Bruxelles i smanjuje broj letova prema drugim odredištima zbog značajnog poskupljenja aerodromskih troškova.

Kako se navodi, Wizz Air će smanjiti broj letova iz Beograda zato što su aerodromski troškovi porasli za 40 posto, čime je beogradska zračna luka Nikola Tesla postala najskuplji u mreži letova te mađarske kompanije. Naime, Wizz Air aerodromske troškove u Beogradu mora plaćati 31 euro po putniku, a Air Srbija 14 eura manje. Tako se priča o privilegiranom položaju Wizz Air na beogradskom aerodromu, koja je punila stupce srpskih novina prije nekoliko mjeseci, okrenula u potpunu suprotnost.

Mađari su, ogorčeni tim preokretom, krajem prošlog tjedna najavili i da će jedan od dva aviona Airbus A320 koje je Wizz Air držao u Beogradu bit će prebačeni u latvijski glavni grad Rigu. "Wizz Air je bio spreman povećati promet i niskotarifne usluge u Srbiji, ali nažalost moramo jedan od naša dva aviona iz beogradske baze preseliti u Latviju u kojoj su niskotarifni letovi dobrodošli i gde postoji vizija za rast putnika", izjavio je John Stevenson, izvršni potpredsjednik Wizz Aira.

Transferni putnici

On je istaknuo da bi beogradski aerodrom, kao jedan od najskupljih u Europi, trebao poticati niskotarifna putovanja umjesto što nepravedno štiti skuplju Air Srbiju koja želi preuzeti monopol. "Kontinuirani pristup letovima s niskim cijenama je sada ugrožen odbijanjem beogradskog aerodroma da dalje potiče niskotarifne letove dostupne svim putnicima. Umjesto toga, aerodrom je pripremio tako skrojenu podsticajnu shemu koja štiti jednu aviokompaniju sa skupljim tarifama i njezin poslovni model fokusiran na transferne putnike", ističe se u priopćenju aviokompanije.

Polovna politika

U Wizz Air kažu kako je srpska vlada donijela odluku da zaštiti i potiče Etihad odnosno Air Srbiju, ali da ta ipak neće napustiti srpsko tržište. Prema riječima Johna Stevensona, ukoliko beogradski aerodrom smanji troškove i postane konkurentan drugim jeftinijim aerodromima u regiji, bit će moguće nadoknaditi gubitak koji nastaje smanjivanjem beogradskih kapaciteta.

Vlada Srbije i Ministarstvo prometa reagirali su na tu izjavu tvrdnjom da oni ne utječu na formiranje cijena aerodromskih usluga, jer je to dio poslovne politike aerodroma. Ministarstvo prometa navelo je da su cijene dio ugovornog odnosa između avioprijevoznika i aerodroma. Ministarstvo podsjeća i da je vlada Srbije krajem prošle godine usvojila smjernice razvoja zrakoplovnog tržišta kroz stimulacije u plaćanju aerodromskih naknada. Tim dokumentom su precizirani kriteriji po kojima aerodrom može odobriti popust aviokompanijama za otvaranje novih linija i na temalju ostvarenog prometa.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Od 2010. kada je mađarski avioprijevoznik počeo letjeti iz Srbije promet putnika Wizz Aira s beogradskog aerodroma porastao je za više od 800 posto, na 480.000 putnika u 2013. godini. Wizz Air najveća je niskotarifna aviokompanija u središnjoj i istočnoj Europi, ima flotu od 46 aviona Airbus A320 u 17 baza i nudi više od 300 linija koje povezuju 96 destinacija u 35 zemalja.

Popusti u Beogradu

'Bez poticaja ne bi došli u Srbiju'

Na pitanje novinara da li je točno da je Wizz Air u protekle tri godine imao privilegirani položaj na srpskom tržištu i zahvaljujući popustima na beogradskom aerodromu zaradio 5,4 milijuna eura, Stevenson je rekao da Wizz Air ne bi niti bio u Srbiji da nije bilo tih poticaja. Wizzair je prema ostvarenom prometu u 2011. trebao Nikoli Tesli za putničke takse platiti 1,73 milijuna eura, a platio je 1,38 milijuna. Naredne godine je puna cijena taksi iznosila 2,1 milijun, a tvrtka je platila 1,68 milijuna eura. Lani je umjesto pune cijene od 2,8 milijuna eura plaćeno samo 2,23 milijuna.