Indeks poslovne klime u najjačoj europskoj ekonomiji, njemačkoj, doživio je prvi pad nakon pet mjeseci, što je u prvom redu posljedica straha njemačkih kompanija da će najavljene sankcije Rusiji od strane Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije uzrokovati probleme u njihovom poslovanju. Iako se za sada situacija oko aneksije Krima smirila, eventualna eskalacija napetosti na istoku Ukrajine, kao i moguće širenje krize na zemlje poput Moldavije i baltičkih zemalja moglo bi označiti i aktivaciju spomenutih sankcija.

Rast narudžbi 
Indeks poslovne klime kojeg objavljuje institut IFO na osnovu 7000 anketiranih kompanija, zabilježio je pad na razinu od 110,7 u ožujku, nakon što je prije mjesec dana dosegnuo razinu od 111,3, najvišu još od srpnja 2011. godine. Ovomjesečni pad je bio nešto viši od očekivanog, pošto su analitičari predviđali pad na razinu od 110,9. Čelni ljudi najvećih njemačkih kompanija s pravom su zabrinuti zbog mogućeg širenja nemira i uvođenja sankcija, jer je Rusija jedan od glavnih trgovinskih partnera Njemačke, te je trgovinska razmjena između te dvije zemlje u 2012. godini iznosila 89 milijardi američkih dolara. Štoviše, četiri od trideset najvećih nefinancijskih kompanija na globalnoj razini s najvećom izloženosti poslovanja prema Rusiji su njemačke kompanije.

Jedna od njih je i dionica Rheinmetalla, koja je zabilježila najveći cjenovni pad u četiri mjeseca kada je prošli tjedan njemačka vlada stopirala ugovor kompanije o izvođenju radova na vojnom centru u unutrašnjosti Rusije. Jasno je stoga da bi izgledi za rast njemačkog gospodarstva bili ugroženi ukoliko bi izvoz u Rusiju stagnirao ili se smanjio. Iako će prema predviđanjima njemačke središnje banke rast njemačkog bruto društvenog proizvoda u prvom kvartalu tekuće godine biti značajan. Naime, prema njihovim procjenama, rast narudžbi i solidne razine velike većine ekonomskih pokazatelja trebale bi se pozitivno odraziti na vodeće europsko gospodarstvo. Nakon rasta bruto društvenog proizvoda od 0,4% u posljednjem kvartalu 2013. godine, koji je nadmašio predviđanja analitičara, očekuje se da će njemačko gospodarstvo u prva tri mjeseca ove godine rasti po stopi od 0,5%, nakon čega bi u drugom kvartalu gospodarstvo moglo blago usporiti.

Još jedna od mogućih prijetnji rastu njemačkog gospodarstva je i usporavanje rasta druge najveće svjetske ekonomije, one kineske, koja je glavni njemački trgovinski partner izvan eurozone. Robna razmjena Njemačke i Kine je u 2012. godini iznosila 169 milijardi američkih dolara, s tendencijom daljnjeg rasta. Ipak, u posljednje vrijeme kinesko gospodarstvo, koje je svjetsku javnost naviknulo na impresivne brojke rasta, počinje s polaganim usporavanjem. Tako je kineska proizvodnja oslabila već peti mjesec uzastopno, zabrinuvši time investitore koji očekuju porast njihovog bruto društvenog proizvoda od 7,5% u ovoj godini. Kao što je poznato, snažan rast kineskog gospodarstva je jedan od najjačih motora globalnog gospodarskog rasta, te bi se snažnije usporavanje kineskog rasta moglo negativno odraziti na globalne ekonomske trendove. 

Izlazak iz recesije
Ipak, većina analitičara je mišljenja da će ukupno svjetsko gospodarstvo rasti po stopi od 3,7% u 2014. godini, odnosno 3,9% u 2015. godini, potvrđujući takvim brojkama nastavak oporavka. Tako bi i gospodarstvo eurozone, predvođeno Njemačkom, trebalo nastaviti sa izlaskom iz recesije, pogotovo u slučaju da ne bude značajnijih potresa na globalnoj geopolitičkoj sceni, poput moguće eskalacije rusko-ukrajinskog sukoba. Europska središnja banka je na svom zasjedanju početkom ožujka zadržala svoju referentnu kamatnu stopu na rekordno niskoj razini od 0,25%, potičući tako nastavak oporavka ekspanzivnom monetarnom politikom, dok veliki broj investitora očekuje i moguće daljnje spuštanje referentne kamatne stope. Razdoblje niskih kamatnih stopa u eurozoni bi po svemu sudeći moglo potrajati još nekoliko godina, te bi se njihov rast mogao očekivati tek kad europsko gospodarstvo krene sa ostvarivanjem značajnijih stopa rasta. Europska središnja banka procjenjuje da bi gospodarstvo osamnaest zemalja eurozone u ovoj godini moglo ostvariti rast od 1,2%, dok bi se rast u idućoj godini trebao ubrzati na 1,8%.